53. Podsticanje da se čovjek hrani (izdržava) od rada svojih ruku
Uzvišeni je Allah rekao:
"Pa kada se završi (džum'a) namaz, raziđite se po Zemlji i tražite Allahove blagodati. " (El-Džum'a, 10)
539. Od Ebu- Abdullaha ez-Zubejra ibn el-'Awama', r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Da neko od vas uzme užad, zatim ode na brdo i donese breme drva na svojim ledima, pa ih proda, i Allah mu njima sačuva obraz (da ne traži od drugih), boije mu je nego da traži od svijeta, pa mu on ili dadne ili ne dadne."- (Buhari)
54. Velikodušnost, darežljivost i trošenje u dobrotvorne svrhe
Allah je, džellešanuhu, rekao:
"Što god vi udijelite, On će to nadoknaditif. " (Sebe'. 39) "Imetak koji udijelite drugima, u vašu je korist, ono što udijelite drugima, neka bude samo Allahu za ljubav, a ono što od imetka udijelite drugima nadoknadit će vam se potpuno; neće vam biti učinjeno krivo. " (El-Bekara, 272). "A ono što od imetka drugima date - Allah, sigurno, za to zna. " (El-Bekara, 273)
548. Od Ebu-Hurejrea, r.a.,se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ‘Nema nijednog dana u kojem osvanu robovi, a da ne siđu dva meleka pa jedan govori: - Allahu moj, nadoknadi onome ko daje - a drugi govori: - Allahu moj, daj propast onome koji ne daje."' - (Muttefekun alejhi)
549. Od njega se također prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Uzvišeni Allah je rekao: 'Dijeli, o sine Ademov, i tebi će se davati." - '(Muttefekun alejhi)
550. Abdullah ibn'Amr ibn el 'As, r.a., prenosi da je Qedan) čovjek upitao Allahovog Poslanika, a.s.: "Šta je u islamu najbolje?" On mu reče: "Da hraniš gladne i da nazivaš selam onome koga poznaješ i koga ne poznaješ." - (Muttefekun alejhi)
552. Ebu-Umame, r.a., kaže da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Čovječe, ako podijeliš višak (od svojih potreba), za tvoje je dobro, a ako ga zadržiš, tebi je za zlo; a nećeš biti prekoren ako zadržiš onoliko koliko ti je potrebno. Dijeli prvo najbližima (onima koje si dužan izdržavati, a ako šta preostane onda dijeli i drugima). Gornja ruka (koja dijeli) bolja je od donje (koja uzima)." - (Muslim)
557. Ebu-Kebše prenosi kako je čuo Allahovog Poslanika, a.s., da kaže: "Zaklinjem se da su tri stvari istinite, i još ću vam nešto reći, pa to zapamtite. (Zaklinjem se): da sadaka ne umanjuje imetak čovjeka; da neće čovjeku biti učinjena nepravda pa je on strpljivo podnese, a da mu Allah, dž.š., (zbog toga) ne uveća njegovu čast i ugled; da neće čovjek početi prositi, a da mu Allah, dž.š., (zbog toga) ne dadne siromaštvo i neimaštinu. I još ću vam ovo reći, pa to zapamtite: Dunjaluk je za četiri vrste ljudi: - čovjeka kojem je Allah, dž.š., dao imetak i (korisno) znanje, pa se on u tome boji svoga Gospodara, pomaže bližnju rodbinu, i ne zaboravlja Allahovo pravo na to (uvakufljenje i podučavanje), i ovaj je na najboljem stepenu (kod Allaha, dž.š.);
- čovjeka kojem je Allah, dž.š., dao znanje a nije mu dao imetak, pa on sa iskrenim nijetom i željom govori: ‘Kad bih ja imao imetka i ja bih radio kao što taj i taj radi', i on će bit nagrađen prema svojoj namjeri, a nagrada njih dvojice (prvog i drugog) je jednaka. - čovjeka kojem je Allah, dž.š., dao imetak a nije mu dao znanje, pa se on nepromišljeno razbacuie tim imetkom i u tom se ne boji svoga Gospodara, niti pomaže bližnju rodbinu, niti priznaje u tome (što posjeduje) Allahovo, dž.š, pravo, i ovaj (čovjek) je na najgorem stepenu kod Allaha, dž.š.; - čovjeka kojem Allah, dž.š., nije dao ni imetak ni znanje, pa on kaže: 'Kad bih ja imao imetka, i ja bih radio kao što taj i taj (misli na trećeg) radi!' On će biti osuđen prema svojoj namjeri i grijeh njih dvojice (trećeg i četvrtog) je jednak." - (Tirmizi, hasen, sahih)
55. Zabrana škrtosti i pohlepe
Uzvišeni Allah kaže:
"A onome koji bude škrtario i smatrao se neovisnim (od Allaha, dž š,), i bude nijekao ono što je najljepše (vjeru), Mi ćemo mu olakšati (put) za on što je najteže (loše djelo), pa mu, kada bude upropašten (umre), neće koristiti njegov imetak.' (El-Lejl, 8-11).
I Uzvišeni kaže: "Onaj ko se sačuva pohlepe i gramzljivosti, bit će od spašenih. " (El-Tegabun, 16)
563. Džabir, r.a., kaže da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Čuvajte se zuluma (nasilja, nepravde), jer je zulum (na ovome svijetu) tmine na Sudnjem danu. Čuvajte se pohlepe, jer je pohlepa upropastila one koji su bili prije vas; pohlepa ih je navela na međusobno prolijevanje krvi i učinila ih da smatraju dopuštenim (halalom) ono što je zabranjeno (haram)." - (Muslim)
56. Darežljivost i pravičnost (željenje drugom kao i sebi, ili više nego sebi)
Uzvišeni Allah kaže:
':.. I daju im prednost nad samim sobom (u imecima), makar i oni sami bili potrebni." (El Hašr, 9)
"I oni za Njegovu ijubav hrane bijednike, siročad i zarobljenike, (govorećl): "Mi vas hranimo samo u ime Allaha, i ne žeilmo od vas (ni) nagrade ni zahvale."(El-Insan, 8-10)
|
564. Ebu-Hurejre, r.a., kaže: "Došao je jedan čovjek Vjerovjesniku, a.s., pa mu reče: 'Ja sam gladan!' Vjerovjesnik, a.s., posla nekog da upita jednu od njegovih žena (za hranu), a ona reče: 'Tako mi Onoga Koji te poslao sa istinom, kod mene ima samo vode!' Vjerovjesnik je zatim upitao drugu ženu, pa je i ona tako rekla; i tako redom sve su rekle isto: 'Tako mi Onog Koji te poslao sa istinom, kod mene ima samo vode!' Tada Vjerovjesnik reče: 'Ko će ugostiti večeras ovog čovjeka?' Jedan ensarija reče: 'Ja ću, Allahov Poslaniče!'
Pa ga je poveo svojoj kući i rekao ženi: ‘Ugosti Poslanikova gosta!' U drugom predanju stoji da je on svojoj ženi rekao: ‘Ima li šta jesti?' Ona odgovori: 'Ima samo večera za djecul' Ensarija reče ženi: 'Zabavi ih nečim, a kad htjednu večerati, uspavai ih, a kad dođe naš gost, ugasi svijeću, pa se prikazuj kao da i mi jedemol'
Pa su sjeli, i gost je jeo, a oni su legli bez večere. Kada je svanulo, ensarija je došao Vjerovjesniku, a.s., i on mu reče: ‘Allah se zadivio vašim sinoćnjim postupkom sa vašim gostom.'"- (Muttefekun alejhi)
57. Značaj zahvalnog imućnog čovjeka, a to je onaj što zaraduje imetak na dozvoljen način i troši ga u ono što mu je naredeno
Uzvišeni Allah veli:
"Onome koji dijeli (svoj imetak u dobrotvome svrhe) i čuva se (od zabranjenog),i koji potvrđuje (vjeruje) ono što je najljepše (vjeru), Mi ćemo mu olakšati ono što je najlakše (dobro djelo). " (El-Lejl, 5-7)
"Bit će udaljen od nje (vatre) najpobožniji vjernik, onaj koji dijeli svoi imetak, čisteći time sebe. I niko nema kod Njega (Allaha) nikakve blagodati kojom bi bio nagraden (kada uradi dobro djelo), osim želje (da dobije) zadovoljstvo svoga uzvišenog Gospodara, i sigurno će bit zadovoljan."(El-Lejl, 17-21)
"Ako budete javno dijelili milostinju, to vam je lijepo, a još vam je bolje i briše vam grijehe, ako ie krijući dajete siromasima. A Allah je obaviješten o onome što radite. " (El-Bekara, 271)
"Vi nikako nećete postići dobročinstvo dok ne budete dijelili od onoga što volite. A što god podijelite u dobrotvome svrhe, za to Allah zna. " (Ali -Imran 92)
A ajeti o vrijednosti dijeljenja u dobrotvorne svrhe mnogobrojni su i poznati.
571. Abdullah ibn Mes'ud, r.a., kaže da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nije dozvoljeno zavidjeti, osim u dvije stvari: čovjeku kojem je Allah, dž.š., dao imetak, pa ga on troši za Istinu, i čovjeku kojem je Allah, dž.š., dao mudrost, pa on po njoj sudi i druge njoj podučava." - (Muttefekun alejhi)
572. Ibn -'Umer, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: "Nije dozvoljeno zavidjeti, osim u dvije stvari: čovjeku kojem je Allah, dž.š., dao Kur'an, pa on s njim bdije (klanja) i noću i danju, i čovjeku kojem je Allah, dž.š., dao imetak, pa ga on dijeli (troši u dobrotvome svrhe) i noću i danju." - (Muttefekun alejhi)
58. Sjećanje na smrt i kratkoća nade
Uzvišeni Allah kaže:
"Svaka duša će okusiti smrt. Nagrada će vam se ispuniti samo na Sudnjem danu. Ko bude udaljen od vatre i bude uveden u Džennet, (taj) se spasio. A zemaljski žlvot nije ništa, osim varljiva roba. " (Ali-Imran, 185)
"Nijedna osoba ne zna šta će sutra zaraditi i steći, a niti zna u kom će mjestu na zemlji umrijeti." (Lukman, 34)
"Pa kada dode njihov rok (smrt), oni to ne mogu odgoditi nijednog časa niti ubrzati. " (En-Nahl, 61)
"O vjernici, neka vas ne zabave vaši imeci i vaša djeca da ne spominjete Allaha! Koji to urade, na velikom su gubitku. Dijelite od onog što smo vam dali, prije nego nekom od vas dođe smrt, pa (da) onda rekne: 'Moj Gospodaru, da mi hoćeš (samo) malo odgoditi (smrt), pa da dijelim i (da) budem od dobrih!'
Ali Allah neće nikome odgoditi kad mu dode posljednjl čas, a Allah zna sve što vi radite." (El-Munafikun, 9-11) "Kada dode smrt jednom od nlih, rekne: 'Moj Gospodaru, povrati me da uradim dobro (djelo) u onome što sam ostavio! 'Nikako (to neće biti)! Zaista je to riječ, koju on govori, a iza njih (nevjernika) je prostor, (koji razdvaja čas smrti) do dana kada će biti prožlvljeni. A kada se puhne u Sur (rog), tada medu njima neće biti rodbinstva niti će se oni medusobno raspitivati. Čije tezulje prevagnu (dobrim djelima), to su oni koji će bit spašeni. A čije tezulje budu lahke (zbog malobrojnosti dobrih djela), to su oni kojl su sebi štetu nanijeli, vječno će ostati u Džehennemu. Vatra će pržiti njihova lica i oni će bit u njemu (Džehennemu) iznakaženi.
(Reći će im se): 'Zar vam nisu čitani Naši ajeti, pa ste ih vi smatrali lažnim!' Reći će. 'Naš Gospodaru, nadvladala nas je naša nesreća, pa smo postali zabludjeli narod! Naš Gospodaru, lzvedi nas iz nje (vatre), pa ako se povratimo (nevjerstvu) mi ćemo biti (tada) silnici! 'Reći će (Allah). 'Ostajte prezreni i nemojte Mi govoriti!" Bila je jedna skupina Mojih robova koja je govorila. - Naš Gospodaru, mi smo vjerovali, pa nam oprosti i smiluj nam se! A Ti si najbolji medu milostivima! - Pa ste ih vi uzeli (predmetom) izrugivanja, te ste bacali u zaborav Moju opomenu, dok ste se ismijavali njima. Mi smo ih danas nagradili zbog njihove strpljivosti, (time) što su se oni spasili." I Reći će (melek): "Koliko ste ostali na Zemlji (koliki) broj godina?' Odgovorit će oni, 'Ostali smo dan ili jedan dio dana, pitajte one koji broje!' I Reći će. 'Ostali ste vrlo malo! Da ste to znali, (ne biste se odavali zemaljskom životu). Pa zar ste vi mislili da smo vas Mi uzalud stvorili i da Nam se nećete povratiti?' (El-Mu'minun, 99-115) Zar nije došlo vrijeme onima koji vjeruju da im se smekšaju (i potpuno predaju) srca zbog spominjanja Allaha i objavljene istine (Kur'ana), a da ne budu kao oni kojima je prije data (objavljena) Knjiga, pa im se vrijeme oduljilo a i srca im otvrdnula, te su mnogi od njih (zbog izvrtanja vjere postali veliki) grješnici (nevjernici). " (El-Hadid, 16)
574. Ibn -'Umer, r.a., kaže: "Allahov Poslanik, a.s., uzeo me za rame i rekao: `Budi (ponašaj se) na dunjaluku kao da si stranac, ili putnik (prolaznik)."' Ibn 'Umer, r.a., bi govorio: "Kada omrkneš, ne očekuj jutro, a kada osvaneš, ne očekuj noć; i uzmi (iskoristi) od svog zdravlja za svoju bolest, i od svog života za svoju smrt."
(Buhari) |
