4. Iskrenost (sidk)
Allah, dž.š., kaž:
"O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni " (Et-Tewba, 19) ':.. i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama.... " (El-Ahzab, 35) '... bolje bi im bilo da su prema Allahu iskreni. " (Muhammed, 21)
Što se hadisa na ovu temu tiče, evo nekih:
54. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao "Iskrenost vodi dobroti, a dobrota vodi u Džennet. Zaista, čovjek iskreno govori (i radi) sve dok kod Allaha konačno ne bude upisan "siddikom" (potpuno iskrenim vjernikom). A laž zaista vodi u pokvarenost, a pokvarenost i griješenje vode u Džehennem. Čovjek koj stalno laže, kod Allaha bude upisan teškim lažljivcem." - (Muttefekun alejhi)
55. Hasan, sin h. Alije, Alejhisselamov unuk, r.a., pripovijeda: "Od Allahovog Poslanika sallallahu ‘alejhi ve selleme sam zapamtio slijedeće riječi: "Ostavi sve ono što ti je sumnjivo (nisi siguran da li je halal ili haram), a drži se onog što ti nije sumnjivo. Zaista je iskrenos sigurnost, a laž je sumnjičavost."
(Trmizl, sahih)
56. Od Ebu-Sufjana Sahr b. Harba, r.a., prenosi se u dugom hadisu priča o Herakliju (Bizantskom caru kome je Poslanik uputio pismo): "Herakle upita: 'Šta vam nareduje"' (tj. Allahov Poslanik, s.a.v.s.)?, a Ebu-Sufjar mu odgovori: "Govori nam: ‘Obožavajte Allaha, Jednog Jedinog, druge Mu ravnim ne smatrajte, a ostavite ono što vam govore očevi vaši. Naređuje nam namaz, iskrenost, čednost, poštenje i pažnju prema rodbini."'
(Muttefekun alejhi)
57. Ebu-Sabit, ili Ebu-Seid, ili Ebu el-Velid (razilaze se u njegovom nadimku), Sehl ibr Hunejf, koji bijaše učesnik Bitke na Bedru, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu'alejh ve selleme, rekao: "Ko iskreno od Allaha traži šehadet (da pogine kao šehid), Allah će mu podariti stepen šehida, pa makar umro i u svojoj postelji (a ne na bojnom polju)." - (Muslim)
59. Ebu-Halid Hakib b. Hizam, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kupac i prodavač imaju slobodu izbora dok se ne rastanu, pa ako budu iskreni i suparnika informiraju o stvarnom stanju (robe), bit će im bereket u pazaru, a ako zataje i slažu, onda će im nestati bereket, u onome što su pazarili."
(Muttefekun alejhi)
5. Samokontrola
Allah, dž.š., kaže:
"Koji te vidi kada ustaješ (na namaz), i tvoje pregibanje među onima koji čine sedždu. " (Eš-Šu'ara, 218-219) "On je s vama gdje god vi bili."(El-Hadid, 4) "Allahu nije ništa tajna ni na Zemlji ni na nebu."(Ali - Imran, 5) "Zaista tvoj Gospodar stalno motri. " (EL-Fedžr, 14) "On zna poglede koji kriomice u ono što je zabranjeno gledaju, a i ono što grudi kriju. " (El-Mu'min = El Gafir, 19)
Još je mnogo drugih ajeta na ovu temu, a evo i nekoliko hadisa:
60. Omer ibn Hattab, r.a., pripovijeda: "Jednog dana sjedili smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, te se iznenada pojavi jedan čovjek izuzetno bijele odjeće, jako crne kose, bez ikakvih znakova putovanja na sebi, a niko od nas ga nije poznavao. Približi se Allahovom Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve selleme, i sjede pored njega, tako što je prislonio svoja koljena uz njegova i svoje ruke stavio na natkoljenice, a potom reče: 'O Muhammede, obavijesti me o islamu!' Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, mu reče : 'Islam je da posvjedočiš da nema drugog boga, osim Allaha, i da je Muhammed Allahov poslanik, da obavljaš namaz, daješ zekat, postiš ramazan i da hodočastiš Bejtullah, ako si u mogućnosti.' On tada reče: 'Istinu si kazao.' Mi smo mu se čudili (veli Omer); pita ga, a zatim mu potvrđuje.
Čovjek ponovo reče: 'Obavijesti me o imanu!' Alejhisselam kaza: ‘Iman je da vjeruješ Allaha, Njegove meleke, Njegove Knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da vjeruješ da je sve određeno, bilo dobro, bilo zlo.' Čovjek opet reče: "Istinu si kazao.'
Zatim reče: ‘Obavijesti me o ihsanu (savršenstvu u vjeri)!' Alejhisselam mu kaza: 'Ihsan je da robuješ Allahu kao da ga vidiš, jer ako ti Njega ne vidiš, On tebe, zaista, vidi.'
Zatim reče: ‘Obavijesti me o Kijamteskom danu? 'Alejhisselam odgovori: 'Upitani o tome ne zna ništa više od onoga koji ga je upitao.'
'Obavijesti me o niegovim predznacima', reče čovjek. Alejhisselam reče: ‘Da robinja rodi sebi gospodaricu, da vidiš gole i bose čobane, čuvare stada kako se nadmeću u gradnji visokih palača.'
Poslije toga je onaj čovjek otišao, a nakon izvjesnog vremena, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, mi reče: 'O Omere, znaš li ko je bio onaj čovjek?' Ja mu odgovorih: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' On mi tada reče: 'To je bio Džibril, došao je da vas poduči vašoj vjeri." - (Muslim)
O značenju Poslanikovih riječi "da će robinja roditi sebi gospodaricu" ima više mišljenja. Jedno od njih je da će se svijet toliko pokvariti da će djeca postupati sa svojim roditeljima, kao što gospodar postupa sa svojim robom. - (Muslim) |
61. Ebu-Zerr Džundub ibn Džunade i Muaz ibn Džebel, r.a., prenose da je Allahov Posianik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Boj se Allaha, dž.š., gdje god se nalazio; ukoliko uradiš loše djelo, obavezno iza njega učini dobro koje će ga izbrisati, i lijepo se ponašaj prema ljudima." - (Tirmizi, hasen)
62. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je jednoga dana sjedio iza Allahovog Poslanika, saliallahu'alejhi ve selleme, i da mu je rekao: "Mladiću, ja ću te poučiti nekoliko veoma bitnih riječi: pazi na Allaha, i On će na tebe paziti, pazi na Allaha, pa ćeš Ga naći uvijek u svojoj blizini (kako te pomaže). Ako budeš od koga nešto tražio, traži samo od Allaha, a ako tražiš pomoć, onda je samo od Allaha traži. Znaj da, kada bi se cijeli svijet sakupio da ti koristi nečim, neće ti koristiti nimalo više nego što ti je Allah već propisao i odredio, a isto tako kada bi se sakupili da ti nečim naude, ne bi ti naudili ništa više nego što ti je Allah već bio propisao i odredio; pera (za pisanje odredbi) podignuta su, a tinta se osušila (odredeno se više ne mijenja)." - (Trmizi, hasen, sahih) A po rivajetu drugih: "Pazi na Allaha, naći ćeš Ga uvijek uz sebe (na pomoći), ne zaboravi na Allaha u bogatstvu, On te neće zaboraviti u siromaštvu, i znaj da, što god te mimoiđe, nije ni moglo da te zadesi (bilo od dobra ill zla), a što god te zadesi, nikako te nije ni mogio mimoići, i znaj da je uspjeh sa saburom, da je olakšanje poslije tegobe, i da je s teškoćom i olakšica."
63. Prenosi se da je Enes, r.a., rekao: "Vi, zaista, radite poslove koji su u vašim očima (po vašem mišljenju) manji od dlake, a mi smo ih u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, smatrali upropašćujućim (velikim) grijesima." - (Buhari)
64. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Zaista, Uzvišeni Allah ni u čemu ne trpi partnera. Ovo se ogleda u onome što čovjek radi od zabranjenih (haram) stvari." (Jer tada čovjek uporeduje želju Allahovih stvorenja sa željom Allaha, a ta uporedba nije dozvoljena.)
(Muttefekun alejhi)
65. Ebu-Hurejre, r.a., priča da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve selleme, kada je rekao: "Allah, dž.š., je htio da iskuša trojicu ljudi od Benu-israila (lzraelćana); jedan je bio gubavac, drugi bez kose, a treći slijep, pa im je poslao jednog meleka. Melek je došao gubavcu i upitao ga: 'Šta bi ti najviše želio?'' 'Najviše bih želio imati lijepu boju kože, i da se oslobodim ovog zbog čega se svijet zgražava na mene', odgovori on. Melek prede rukom preko njegova tijela, te sa njega sva guba spade, i dobi lijepu boju kože. Zatim ga melek upita: 'Kakav ti je imetak najdraži?' 'Deve ili krave' (prenosilac se ne sjeća tačno), reče on. Allah mu tada dade jednu lijepu devu, koja je u stomaku nosila mladunče, a melek mu reče: ‘Allah ti dao berićeta u njoj!'
Zatim je melek došao onome bez kose i upitao ga: 'Šta bi ti najviše volio?' 'Lijepu kosu, i da se oslobodim ovog zbog čega se svijet zgraža na mene', odgovorio je on. Melek ga pomilova po glavi, te mu bolest prode i dobi lijepu kosu. Melek ga upita: 'Kakav bi imetak najviše volio?' 'Krave', odgovori on. Allah mu tada dade jednu lijepu steonu kravu, a melek mu reče: 'Allah ti dao berićeta u njoj!'
Zatim melek dođe slijepcu i reče mu: 'Šta bi ti najviše želio imati?''Da mi Allah vrati moj vid, kako bih ljude mogao gledati', odgovori on. Melek ga pomilova po očima i Allah mu vrati vid. Zatim ga upita: 'Kakav bi imetak najviše volio?''Ovce', odgovori on. Allah mu dade jednu ovcu. U sve trojice se mal plodio i množio, pa je bivši gubavac imao punu dolinu deva, bivši ćelavac punu dolinu krava, a bivši slijepac punu dolinu ovaca.
Zatim melek dođe gubavcu u njegovom prijašnjem liku i obliku te mu reče: 'Ja sam čovjek bijednik, i jedino mi ti, poslije Allaha, možeš pomoći, zato te molim, tako ti Onoga koji ti je dao tako lijepu boju kože i koji ti je dao tolike deve, da mi dadneš jednu devu, kako bih mogao nastaviti put.' On mu na to reče: 'Ja imam mnogo obaveza.' Melek mu reče: ‘Kao da te ja odnekud znam, da ti nisi bio onaj gubavac što se svijet zgražavao na njegov izgled i bijedu, pa ti je Allah podario (zdravlje i bogatstvo)?!' On mu tada odgovori: 'Naprotiv, ja sam ovo naslijedio od svojih predaka.' Melek mu tada reče: 'Ako si mi slagao, neka te Allah povrati u ono stanje u kojem si bio.'
Zatim je melek došao ćelavcu u njegovom prijašnjem liku i obliku, i rekao kao što je rekao gubavcu, a ovaj mu uzvratio kao i prvi. Melek mu reče: ‘Ako si mi slagao, neka te Allah vrati u ono stanje u kom si bio.'
Potom je došao slijepcu u njegovom prijašnjem liku i obliku, i rekao mu: 'Ja sam siromašan čovjek i na putu sam. Meni danas ne može niko poslije Allaha pomoći do ti, pa te molim Onim koji ti je podario tvoj vid da mi daš jednu ovcu, kako bih se njom pomogao na svome putu.' On mu odgovori: 'I ja sam bio slijep, pa mi je Allah, dž.š., povratio vid uzmi koliko hoćeš, a ostavi koliko hoćeš. Tako mi Allaha, ništa ti neću danas zabraniti da uzmeš, radi Moćnog i Velikog Allaha.' Melek mu tada reče: ‘Zadrži sav svoj imetak, vi ste bili samo iskušani. Allah je zadovoljan tobom, a rasrdio se na tvoja dva druga."' - (Muttefekun alejhi)
U Buhariji, umiesto riječi: "Neću te spriječiti da danas uzmeš što god hoćeš, u ime Velikog Allaha", stoji: "Neću ti zahvaliti ako išta ostaviš što ti treba!"
66. Šeddad ibn Evs, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme rekao: "Pametan je onaj koji strogo vodi računa o svojim postupcima, i radi za život poslije smrti, a slabić je onaj koji slijedi svoje strasti i bezrazložno se nada i pouzdava u Allaha. - (Trmizl, hasen)
67. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme rekao: "Od ljepote islama - vjere jednog čovjeka jeste da se kloni onoga što ga se ne tiče." - (Tirmizl, hasen) |
