Izvor: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/hasanovic-za-evropsko-bolje-sutra-i-muslimani-se-moraju-zrtvovati

 

Piše: Tomislav Šoštarić

Hasanović: Za evropsko bolje sutra i muslimani se moraju žrtvovati

Zagrebački muftija kaže da politika ometa međureligijski dijalog kojem je cilj drugog i drugačijeg prepoznati kao brata.
 

U Zagrebu je održana dvodnevna Konferencija međureligijskog i multietničkog dijaloga "Ljudsko bratstvo - temelj mira i stabilnosti u svijetu", koja je okupila brojne regionalne i svjetske vjerske uglednike raznih konfesija i religijske stručnjake koji su kroz predavanja i međusobno druženje te razmjenu mišljenja tematizirali pitanje međureligijskog dijaloga, čiji izostanak često izaziva međuetničke, međudržavne pa i međureligijske sukobe.

Jedan od organizatora Konferencije je Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, a predsjednik Mešihata i zagrebački muftija Aziz ef. Hasanović za Al Jazeeru govori o glavnim temama, pitanjima i ciljevima okupljanja i nužnosti pronalaženja prostora za međureligijski dijalog kao načina ublažavanja i sprječavanja napetosti, sukoba, ratova i predrasuda prema drugom i drugačijem.

  • Poštovani efendijo, kažete da ste prezadovoljni odazivom na Konferenciju i razinom rasprave. Koje su glavne teme, pitanja i ciljevi ovog okupljanja?

- Ova dvodnevna konferencija koju smo organizirali sa Hrvatskom biskupskom konferencijom i Svjetskom muslimanskom ligom postavila je sebi za cilj produbljivanje ideje bratstva među ljudima na temelju Povelje o ljudskom bratstvu koju su na današnji dan prošle godine potpisali Papa Franjo i šeik Ahmad Muhammad Al-Tayeb. Povelja poziva na produbljivanje ili, na neki način, pojačavanje tih bratskih veza pozivajući se na iste izvore, a to je izvor istog porijekla od prvog čovjeka i prve žene, a i o mnogobrojnim Kur'ansko sunetskim, ali i biblijskim tekstovima, gdje se čovjek upućuje na čovjeka kao svoga brata. Ovo je prvi veliki skup nakon godinu dana, točno na godišnjicu, koji se želi ponovno vratiti toj ideji i želi ponovno i iznova sa različitih aspekata aktualizirati i poticati ljude ili inspirirati druge da čovjek na čovjeka gleda kao na brata i sestru, a ne kao na stranca ili broj.

  • Gdje su korijeni i tko snosi odgovornost za međureligijske i međuetničke sukobe u svijetu, posebno između triju najvećih abrahamskih religija judeizma, kršćanstva i islama? Papa Franjo inzistira da uzrok nisu religije jer one nužno teže miru, već razni interesi vezani uz novac resurse i slično.

- Slažem se u potpunosti da nijedna religija ne može biti uzrok problema, one samo mogu biti rješenje, zato što nijedna religija ne poziva na mržnju, već na ljubav. U srcu bilo kojeg vjernika nema prostora za mržnju - srce koje ima u sebi mržnju ne pripada nijednoj vjeri. Problem nastaje kada dođe do zloupotrebe vjere, kao što se, nažalost, dešava. Mi govorimo o međuetničkim, međunacionalnim sukobima, međutim imamo i međumuslimanske sukobe, koji su, nažalost, zloupotrijebljeni, a vjera se uzimala kao mehanizam ili motivacija zloupotrebe. Tko god se poziva na vjeru, a čini zlo čovjeku i čovječanstvu, nije vjernik - neću reći nije musliman - ne pripada nijednoj vjeri, ne pripada nijednoj naciji, ne pripada ljudskom rodu, već je izvan toga.

  • Papa Franjo također ističe da su kršćani i muslimani braća i da kršćani muslimane trebaju gledati kao partnere te da su svi pozvani poštovati religiju drugoga, njezin nauk, simbole i vrijednosti jer je Bog dozvolio mnoge religije. Kako to postići u svijetu punom sukoba i predrasuda, ratova koji stvaraju razdor, jaz, progone i diskriminaciju između muslimana i kršćana, a svjedočimo i porastu antisemitizma u Europi?

- Ja bih rekao nedostatak vjere i pohlepa političara i zloupotreba sa strane politike, zloupotreba vjere. Da budem još konkretniji, u politici cilj opravdava sredstvo, a u vjeri je to nemoguće - do cilja se može doći samo istinskom vjerom i ustrajnošću po Božjim principima i dozvoljenim metodama. Nažalost, u politici to nije tako - ako zatreba koja stolica u parlamentu više, onda će se okrenuti nekakvim populističkim temama, a najlakše je u čovjeku probuditi mržnju, pogotovo u nedostatku iskrene vjere.

Politička regulacija neće uspjeti

  • Kada gledamo što se događa u Crnoj Gori u vezi Zakona o slobodi vjeroispovijesti, spor Kosova i Srbije, političku situaciju u BiH te između Hrvatske i Srbije i suprotna stajališta po nekim pitanjima između SPC-a i Hrvatske biskupske konferencije (HBK), kako napreduje na ovim prostorima međureligijski dijalog i ekumenizam, jesu li vjerski vođe i institucije svjesni važnosti svoje odgovornosti s obzirom na sadašnja neslaganja i napetosti i ne tako davne krvave sukobe?

- Veliku odgovornost snose, ali ovdje se upetljala i politika, svugdje. Mene veseli da smo imali priliku jučer da vidimo u Sarajevu zajedničku molitvu svih vjerskih predstavnika predvođenih reisu-l-ulemom [Husein ef. Kavazović] za sve žrtve i trajni mir. Ja mislim da je to poruka. Tamo gdje politika počne da regulira odnose unutar vjerskih zajednica, to neće uspjeti. Neću reći da sam upućen, ali imam osjećaj da i na Kosovu i u Crnoj Gori neka politika izvana pokušava da definira odnose unutar druge države, što nije dobro. Nitko ne dozvoljava da mu se netko miješa u unutarnje njegove stvari, pa ni Crna Gora, pa ni Kosovo.

  • Papa Franjo također upozorava na populizam i predrasude prema muslimanima te je, odbijajući povezati islam s nasiljem, pozvao islamske vjerske učenjake i vođe da terorizam, koji smatra izvorom islamofobije, nedvosmisleno osude, a s druge strane u istu ravan stavlja i kršćanski, židovski i svaki drugi fundamentalizam kao devijaciju. Ima li pozitivnih rezultata takvih apela, koji ne dolaze samo od njega, nego i iz islamskog svijeta?

- Ima. Što bi tek bilo da takvih apela nema? Mi možemo nabrajati pozitivne stvari, ali nažalost one su još u manjem omjeru nego što bi trebale biti. Jer, recimo, ako mi sada promatramo hrvatsko društvo i kažemo da je 95 posto vjernika u RH, onda bi apel pape Franje trebao biti imperativ. Ili druge zemlje, uzeo sam primjer Hrvatske. Međutim, ono što želim kazati je da papa Franjo, kao i veći dio muslimanskih učenjaka, predvođenih generalnim tajnikom Svjetske muslimanske lige [Muhammed  bin  Abdul  Karim  Al-Issa] upravo radi na pozivu i preveniranju, organizirajući razne susrete i investirajući u razne projekte kojima će se ljudi zbližavati, a ne udaljavati. Jedan od njih su i upravo ove konferencije, gdje smo sakupili sve vjerske denominacije, različite profile najeminentnijih ljudi koji vode neku od međunarodnih asocijacija koje promoviraju mir.

To je važno - razni centri za kulturu dijaloga, centri za kulturu mira, centri za bolje sutra, upravo su na ovoj konferenciji. Stoga je bogatstvo svake sesije čuti što su smjernice, što nam je dalje činiti. Kad ne bi bilo ovakvih konferencija, gdje bi se susretali? Moramo naći prostor za susret, prostor za dijalog i što je još najvažnije, da se na tom putu ne možemo i ne smijemo umoriti. Bez obzira na poteškoće, bez obzira na izazove, bez obzira na zapreke na koje nailazimo, na tom putu se ne možemo i ne smijemo umoriti. I Bogu hvala da na tom putu imamo jednog papu Franju koji se ne umara, tu je generalni tajnik koji se ne umara. Imamo, hvala Bogu, puno tog zdravog potencijala koji se ne umara i ja želim vjerovati u bolje sutra.

  • Kako dijalog pokrenuti na svakodnevnoj razini, među ljudima i u društvima, naročito na ovom našem području bivše Jugoslavije, i na kome je odgovornost da nešto učini po tom pitanju? Poznato je da se na ovim prostorima osjećaj nacionalne pripadnosti i identiteta neraskidivo veže uz religijsku pripadnost, pa koje su posljedice i po jedno i drugo u takvim okolnostima?

- Slažem se s Vama. Mislim da tu dosta mogu učiniti i nevladine udruge koje promiču mir. Mi imamo Centar za kulturu dijaloga koji samo radi na tome - osmišljava programe kako razviti i pojačati kulturu dijaloga u hrvatskom društvu. Ako to prepoznaje država, onda će država poticati njihov rad i davati im vjetar u leđa da budu još jači i uspješniji, prosperitativniji itd. Jedan od načina su upravo i ove konferencije. Drugi od načina je da se kroz nekakav obrazovni sustav to 'spusti' na razinu da djeca o nečemu razgovaraju - mene veseli vrlo važan podatak da u naš Islamski centar godišnje dođe između pet i šest tisuća djece kroz katolički vjeronauk da čuju predavanje o islamu u Islamskom centru od nekoga od naših mladih. To je put.

Isto to rade i naša muslimanska djeca, koja o kršćanstvu uče od nekog vjeroučitelja katoličkog vjeronauka. To je put - da dijete koje je u školskoj dobi spozna da ima brata, prijatelja u školskoj klupi koji nije iz te vjere kao on, ali to ne znači da je manje vrijedan, da ga treba ignorirati, da treba razvijati predrasude prema njemu, već da ga gleda kao brata svog. To je put. Put je kroz razne obrazovne institucije na više razina, što mi imamo - međusobna druženja i susrete. Trenutno se to odvija na razinama škola koje su utemeljene na vjerskim zajednicama pa imamo svake godine dan kada se susreću škole koje su utemeljene na vjerskim zajednicama - to su sportske, razne izvedbe, akademije, priredbe.

Drugog puta nema - ako se ja budem udaljavao od vas i vi od mene, kako ćemo se upoznati? Ljudi koji žele da žive zdravo u svojoj vjeri, bez obzira kojoj vjeri, moraju prihvatiti Božja načela, a ne nekakva koja udaljavaju čovjeka od čovjeka, već koja približavaju čovjeka čovjeku, brata kao brata ili sestru.

Borba protiv političkih vjetrova

  • Sudjelovali ste na sjednicama Vijeća HBK-a za ekumenizam i dijalog. Kakva se suradnja i dijalog ostvaruje i u kojem smjeru ide?

- Ja sam čest gost. Surađujemo na raznim nivoima, ti odnosi su izuzetno dobri, bratski bih rekao, prijateljski. Mi se redovno  čujemo telefonom - nekada češće, nekada rjeđe, ovisno o potrebama, ali nema niti jednog otvorenog pitanja unutar vjerskih zajednica u Hrvatskoj da nismo o njima razgovarali ili da nismo postignuli neki koncenzus. Mogli ste vidjeti prošle godine da smo organizirali molitvu u Jasenovcu za sve žrtve Jasenovca - htjeli smo da to bude isključivo vjerska dimenzija. I [požeški] biskup [Antun] Škvorčević i rabin [predsjednik Židovske vjerske zajednice Bet Israel glavni rabin Kotela Da-Don] i moja malenkost i mitropolit (zagrebačko-ljubljanski, Porfirije Perić] - svi smo se odazvali i poslali jasnu poruku da se vjerske zajednice bore protiv antisemitizma, protiv islamofobije, protiv kristenofobije i svih negativnih pojava koje nastupaju ili koje se, nažalost, s vremena na vrijeme pojavljuju, ovisno o nekakvim političkim vjetrovima koji zapušu s bilo koje strane.

 

  • Često ističete tzv. hrvatski model rješenja 'muslimanskog pitanja' kao primjer kako urediti odnos između muslimanskih zajednica i država i društava u zapadnim zemljama. Može li nešto od toga biti primijenjeno i u nekim drugim zemljama bivše Jugoslavije?

- Ja kad kažem 'hrvatski model', mnogi su na to alergični. Nisu oni alergični zato što imaju bolje rješenje, već su alergični zato što ne mogu da dosegnu to rješenje. Međutim, ja i dalje tvrdim jedno, a to je da bolje platforme za rješenje vjerskog i nacionalnog pitanja u jednoj državi, poglavito za manjine, trenutno ne postoji u svijetu od one koje imamo u Hrvatskoj. Osobno sam spreman učiti o boljem rješenju, ako mi ga netko može pokazati. Nitko mi ga u ovih sedam godina, kako ja tu priču pričam, nije pokazao. Hoću kazati da se ne može 'prekopirati' jer svaka zemlja ima svoje specifičnosti, ali se mogu uzeti principi i načela koji su naznačeni u ugovoru između Vlade RH i Mešihata Islamske zajednice o specifičnim odnosima od zajedničkog interesa.

Znači, svaka država mora naći zajednički interes sa svojom vjerskom zajednicom, sjesti i taksativno pobrojati što njoj treba i kako da se to riješi. Osobno sam sudjelovao u komisiji koja je pripremala taj ugovor dvije i pol godine - radili smo zajedno s ministarstvima koja su bila zadužena da nađemo taj model. Mi smo ga našli, implementiramo ga od 2002. do danas, znači 18 godina on se poštuje u cijelosti.

Nađite zemlju gdje vjersko vjenčanje ima učinak građanskog vjenčanja, gdje svi imami primaju plaću iz državnog proračuna, gdje su sva djeca obuhvaćena islamskim vjeronaukom - tko hoće, ima djece koja ne pohađaju, to je pravo roditelja da izaberu - gdje imate javni pristup medijima, imate sve otvoreno. Najvažnije za svaku zemlju jeste da ima pravni okvir kako da se ponaša - ako pravnog okvira nema, onda su ljudi zbunjeni. Pozivam i ovom prilikom EU - i to ću sada inicirati i kroz naše predsjedanje - da zemlje EU-a moraju priznati islam kao prisutnu religiju u svojim zemljama, a ne tretirati ih kao zavičajne klubove.

Imate mnoge zemlje koje imaju puno više muslimana nego mi u Hrvatskoj, međutim ne tretiraju ih kao muslimane, već kao zavičajne klubove, po nacionalnom ključu, odakle dolaze - pa imate iračku zajednicu, iransku zajednicu, bošnjačku zajednicu, albansku zajednicu, tursku zajednicu, pa dokle. Važno je da se organizira jedna internacionalna zajednica koja će objediniti sve muslimane i artikulirati pitanja i probleme svih muslimana u toj zemlji prema vladi. Razgovarao sam s gotovo svim vladama i ambasadama u EU-u kroz ovih sedam godina - svi su spremni napraviti iskorak u priznanju, ali traže potrebu da se muslimani organiziraju. Ako želimo da budemo dio europskog sustava, tih europskih vrijednosti, da damo svoj doprinos demokratskom razvoju i svim drugim oblicima napretka europske kulture, onda moramo i mi pokazati malo veći interes i spremnost da se i žrtvujemo ako treba, ali da napravimo bolje sutra.

Izvor: Al Jazeera

Photo: Al Jazeera