U protekli petak, prije džuma namaza, muftija dr. Aziz ef. Hasanović dodijelio je vakufnamu Džemilu Karamoviću koji je Islamskoj zajednici u Hrvatskoj uvakufio kuću i parcelu u Mađarskoj u mjestu Csokonyavisonta. Ovom prilikom muftija dr. Aziz ef. Hasanović obratio se prisutnima:

Hadži Džemil Karamović rođen je 20. 05. 1933. godine u Koraju od majke rahmetli Refija hanume i oca rahmetli Hadžage kao četvrto od sedmero djece. Osnovnu školu završio je u rodnom Koraju a 1950. završava Tehničku školu u Sarajevu. Od 1954. godine počinje raditi u Litostroju u Ljubljani gdje ostaje do kolovoza 1962. godine kada odlazi na specijalizaciju u Demag u Duisburgu gdje uspješno završava specijalizaciju i stječe visoku stručnu spremu u Njemačkoj i tu ostaje do umirovljenja. Uvijek je društveno bio aktivan i koristan tako je kao srednjoškolac 1952. godine sudjelovao u radnoj akciji na izgradnji ceste Konjic-Jablanica, 1959. Bio je komandant „X ljubljanske brigade „Slavko Šlandra“ Demir kapija u Makedoniji. 1960. godine cijelu godinu bio je komandant omladinskog naselja na izgradnji autoputa Niš – Vranje. I tada je ostvario da muslimani imaju halal hranu u sklopu brigade. U Duisburgu je 1976. godine osnovao klub „Bratstvo i jedinstvo“ koji je djelovao do 1990. a potom 1991. osniva  klub „Behar“ koji je odigrao veliku ulogu u pomaganju Bosni i Hercegovini tijekom rata. Učestvovao je zajedno sa svojom suprugom prof. hadži Seida hanumom u formiranju i jačanju džemata Duisburg odakle su zajedno otišli na hadž 1995. godine. Tijekom boravka u džematu Duisburg vodio je kaligrafski pisanu Kroniku džemata što je ostalo kao trajni spomen na njegov angažman i predanost džematu. Još 1983. godine utemeljio je Ekološko društvo u Koraju koje je uspješno radilo do 1992. godine, a on ga je u cijelosti financirao. 1980. osnovao je džematsku džamijsku knjižnicu u Koraju u koju je kupovao sva izdanja islamske literature i time pomogao edukaciju svih onih koji su to željeli. Knjižnica je bila ustrojena po svim standardima neuobičajeno za to vrijeme i za džamiju kao takvu. Hadži Džemil ne staje na tome već 2013. a kasnije 2017. godine uvakufljuje svu svoju imovinu u Koraju koji je sada Vakuf Islamske zajednice a sastoji se od: kuće za imama, dvije garaže, musafirhane, tekije, pečenjarom za javnu kuhinju, 8 duluma zemlje i 4,5 duluma šume. Da bi to bilo u punoj funkciji doveo je asfalt koga je sam financirao. Dodijeljene su mu dvije vakufname o čemu su pisali mediji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. 2015. godine kupio je kuću u Mađarskoj 100 metara od lječilišta i još jedan plac koji je uvakufio za potrebe Vakufa Islamske zajednice u Hrvatskoj. Od 1994. godine član je Islamske zajednice u Varaždinu gdje se također istakao svojim velikim donacijama tijekom rekonstrukcije mesdžida i uređenja dvorišta gdje je najvećim djelom financirao šadrvan koji krasi mesdžid i dvorište naše zajednice u Varaždinu. Trenutno živi pored Novog Marofa sa svojom Seida hanumom i kako vidite i dalje radi za opće dobro.

Stoga mi čini posebno zadovoljstvo da danas u svojstvu predsjednika Mešihata i muftije u Republici Hrvatskoj mogu dodijeliti Vakufnamu vakifu hadži Džemilu Karamoviću i iskazati mu velu zahvalnost za sve što je činio i čini na putu jačanja islama i muslimana tijekom svoga života. Njegovi roditelji rahmetli Refija hanuma i Hadžaga danas su sretni ovim velikim činom i oni sigurno imaju hajra/koristi od ovog što čini njihov sin za opće dobro muslimana. Hazreti Ebu Bekr je umro, hazreti Omer je umro, Gazi Husrev beg je umro, mnogi begovi i age su pomrli, što je ostalo? Ostao je vakuf kao trajno dobro koje koristi ljudima. To je razumio i naš današnji vakif hadži Džemil od koga trebamo i mi naučiti da je naše samo ono što udijelimo i u hajr ostavimo.