U IME ALLAHA MILOSTIVOG SAMILOSNOG

Saopćenje za javnost o pravnom razumijevanju vanrednih situacija

Neka je hvala Svevišnjem Allahu i neka je salavat i selam na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu i sve ashabe. Imajući u vidu pojavu koronavirusa, poznatog kao COVID-19, koji se proširio diljem svijeta bez izuzetka, koji je postao svjetska pandemija, pogađajući milione ljudi i odnoseći stotine hiljada života, nametnuvši cijelome svijetu vanrednu situaciju, kao i brojne promjene, uzrokujući poteškoće za javno zdravstvo i ugrožavajući ljudske živote općenito, kao i onemogućavajući fizičku komunikaciju globalnog svijeta, komunikaciju koja se temelji na međusobnom razumijevanju i saradnji, a ne na predrasudama i diskriminaciji… Dakle, polazeći od toga da ova kriza uzrokuje zabrinutost svakog učenog i stručnog čovjeka tako da se osjeća dužnim da djeluje u okviru svog znanja i stručnosti na najbolji mogući način kako bi se ljudski život odvijao normalno koliko god je to moguće… Znajući da je islamsko pravo (fiqh) osnova a islamski pravnici (fuqahāʼ) da su autoriteti, koje se u ovom slučaju ne može zaobići u tumačenju šerijatsko-pravnih i moralnih normi, kao i način njihove primjene, kao što na to upućuju tekstovi i temelji prava i morala, koje su ustanovili „mudri preci“ (al-salaf al-rāšid), prakticirajući idžtihād („umni napor“), naročito nakon određenog vremena kad je bilo nužno da se primjeni pravno razumijevanje realnog stanja (fiqh al-wāqi), kao i moguće očekivano stanje (al-tawaqqu)… A sve to u namjeri da se međusobno izuči i objasni te da se u vezi s ovom pojavom dadnu savjeti i upute o mogućim posljedicama, kao i da se objedine i sjedine iskustva i napori muslimanskih učenjaka i zvaničnih institucija za fetve u suočavanju sa novonastalim pitanjima (al-nawāzil al-mustadžiddah), pitanjima koja nameće nova realnost za odgovore na temelju već donesenih fetvi i primjenljivih metoda, kao i na način uvažavanja mjesnih okolnosti a sve u službi društava, država i samog čovjeka… 2 Nadalje, polazeći od vjerske, intelektualne i društvene odgovornosti u vezi s ovom pandemijom sa pozicije civilizacije, koja je imala presedan kad je riječ o politici „sobne izolacije“ (karantina), kao i aktivno učešće u ljudskoj misli kada je riječ o iznalaženju odgovarajućih djelotvornih rješenja za ovo svjetsko pitanje, koje predstavlja zdravstvene, društvene, ekonomske, psihološke, pravne i moralne izazove i probleme… Liga muslimanskog svijeta i Vijeće muslimanskih učenjaka na čelu s Nj.E. generalnim sekretarom šeikhom dr. Muhammedom bin Abdulkerimom Al-Isaom i Vijeće za šerijatske fetve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) na čelu sa Abdullahom bin Šeikhom Al-Mahfuzom bin Beyyhom organizirali su svjetsku virtuelnu konferenciju u subotu i nedjelju, 18. – 19. jula 2020. / 27. – 28. zu-l-qa'de 1441. god. pod nazivom: „Pravno (fiqhsko) razumijevanje vanrednih situacija… pravni (fiqhski) putokazi u vezi s novonastalom pojavom koronavirusa“. Na konferenciji su uzeli učešće istaknuti učenjaci i stručnjaci u oblasti šerijatskog prava iz različitih zemalja svijeta. Konferenciju je otvorio šeikh Nahyan bin Mubarak Al Nahyan, ministar za toleranciju i suživot u UAE. U svom uvodnom govoru ministar šejh Nahyan istakao je zadovoljstvo države UAE-a što joj je pružena priliku da podrži jednu ovakvu konferenciju koja ima za cilj da, sa šerijatskog aspekta, pojasni propise vezane za novonastalu vanrednu situaciju te da ponudi rješenja i prijedloge, koji će obogatiti život Ummeta i obnoviti njegovu stvarnost, usmjeravajući ga ka budućnosti kao jedne od najboljih nacija čovječanstva, nacije koja će pridonijeti ostvarenju međusobnog intelektualnog i istinskog povezivanja i komunikacije među muslimanskim učenjacima (ʿulamāʼ), kao i među muslimanima uvijek i na svakom mjestu. Ministar šejh Nahyan je odao priznanje Rabiti i emiratskom Vijeću za fetve za organiziranje ove virtualne konferencije, koja je okupila istaknute muslimanske učenjake iz cijeloga svijeta, smatrajući to kao važan poziv na regionalnu i svjetsku saradnju radi rješavanja problema i čuvanja općeg zdravlja na svakom mjestu, naglašavajući da konferencija treba da ima za cilj produbljivanje pozitivnih aspekata u širokom i raznovrsnom povezivanju među cijelim svijetom, a to je ono što predstavlja važne principe međusobnog upoznavanja, dijaloga, saradnje i zajedničkog djelovanja među cijelim čovječanstvom. Šeikh Nurulhak Kadiri, ministar za vjerska pitanja Pakistana, u svome obraćanju je naglasio važnost ove naučne svjetske konferencije. Pozdravio je šerijatsku fetvu koju je izdalo Vijeće za šerijatske fetve Emirata u vezi s pandemijom koronavirusa, fetvu koja je u skladu sa vremenom i koja sadrži odgovor na brojne nedoumice s kojima su suočeni muslimanski učenjaci. 1 U IME ALLAHA MILOSTIVOG SAMILOSNOG Saopćenje za javnost o pravnom razumijevanju vanrednih situacija Neka je hvala Svevišnjem Allahu i neka je salavat i selam na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu i sve ashabe. Imajući u vidu pojavu koronavirusa, poznatog kao COVID-19, koji se proširio diljem svijeta bez izuzetka, koji je postao svjetska pandemija, pogađajući milione ljudi i odnoseći stotine hiljada života, nametnuvši cijelome svijetu vanrednu situaciju, kao i brojne promjene, uzrokujući poteškoće za javno zdravstvo i ugrožavajući ljudske živote općenito, kao i onemogućavajući fizičku komunikaciju globalnog svijeta, komunikaciju koja se temelji na međusobnom razumijevanju i saradnji, a ne na predrasudama i diskriminaciji… Dakle, polazeći od toga da ova kriza uzrokuje zabrinutost svakog učenog i stručnog čovjeka tako da se osjeća dužnim da djeluje u okviru svog znanja i stručnosti na najbolji mogući način kako bi se ljudski život odvijao normalno koliko god je to moguće… Znajući da je islamsko pravo (fiqh) osnova a islamski pravnici (fuqahāʼ) da su autoriteti, koje se u ovom slučaju ne može zaobići u tumačenju šerijatsko-pravnih i moralnih normi, kao i način njihove primjene, kao što na to upućuju tekstovi i temelji prava i morala, koje su ustanovili „mudri preci“ (al-salaf al-rāšid), prakticirajući idžtihād („umni napor“), naročito nakon određenog vremena kad je bilo nužno da se primjeni pravno razumijevanje realnog stanja (fiqh al-wāqi), kao i moguće očekivano stanje (al-tawaqqu)… A sve to u namjeri da se međusobno izuči i objasni te da se u vezi s ovom pojavom dadnu savjeti i upute o mogućim posljedicama, kao i da se objedine i sjedine iskustva i napori muslimanskih učenjaka i zvaničnih institucija za fetve u suočavanju sa novonastalim pitanjima (al-nawāzil al-mustadžiddah), pitanjima koja nameće nova realnost za odgovore na temelju već donesenih fetvi i primjenljivih metoda, kao i na način uvažavanja mjesnih okolnosti a sve u službi društava, država i samog čovjeka… 2 Nadalje, polazeći od vjerske, intelektualne i društvene odgovornosti u vezi s ovom pandemijom sa pozicije civilizacije, koja je imala presedan kad je riječ o politici „sobne izolacije“ (karantina), kao i aktivno učešće u ljudskoj misli kada je riječ o iznalaženju odgovarajućih djelotvornih rješenja za ovo svjetsko pitanje, koje predstavlja zdravstvene, društvene, ekonomske, psihološke, pravne i moralne izazove i probleme… Liga muslimanskog svijeta i Vijeće muslimanskih učenjaka na čelu s Nj.E. generalnim sekretarom šeikhom dr. Muhammedom bin Abdulkerimom Al-Isaom i Vijeće za šerijatske fetve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) na čelu sa Abdullahom bin Šeikhom Al-Mahfuzom bin Beyyhom organizirali su svjetsku virtuelnu konferenciju u subotu i nedjelju, 18. – 19. jula 2020. / 27. – 28. zu-l-qa'de 1441. god. pod nazivom: „Pravno (fiqhsko) razumijevanje vanrednih situacija… pravni (fiqhski) putokazi u vezi s novonastalom pojavom koronavirusa“. Na konferenciji su uzeli učešće istaknuti učenjaci i stručnjaci u oblasti šerijatskog prava iz različitih zemalja svijeta. Konferenciju je otvorio šeikh Nahyan bin Mubarak Al Nahyan, ministar za toleranciju i suživot u UAE. U svom uvodnom govoru ministar šejh Nahyan istakao je zadovoljstvo države UAE-a što joj je pružena priliku da podrži jednu ovakvu konferenciju koja ima za cilj da, sa šerijatskog aspekta, pojasni propise vezane za novonastalu vanrednu situaciju te da ponudi rješenja i prijedloge, koji će obogatiti život Ummeta i obnoviti njegovu stvarnost, usmjeravajući ga ka budućnosti kao jedne od najboljih nacija čovječanstva, nacije koja će pridonijeti ostvarenju međusobnog intelektualnog i istinskog povezivanja i komunikacije među muslimanskim učenjacima (ʿulamāʼ), kao i među muslimanima uvijek i na svakom mjestu. Ministar šejh Nahyan je odao priznanje Rabiti i emiratskom Vijeću za fetve za organiziranje ove virtualne konferencije, koja je okupila istaknute muslimanske učenjake iz cijeloga svijeta, smatrajući to kao važan poziv na regionalnu i svjetsku saradnju radi rješavanja problema i čuvanja općeg zdravlja na svakom mjestu, naglašavajući da konferencija treba da ima za cilj produbljivanje pozitivnih aspekata u širokom i raznovrsnom povezivanju među cijelim svijetom, a to je ono što predstavlja važne principe međusobnog upoznavanja, dijaloga, saradnje i zajedničkog djelovanja među cijelim čovječanstvom. Šeikh Nurulhak Kadiri, ministar za vjerska pitanja Pakistana, u svome obraćanju je naglasio važnost ove naučne svjetske konferencije. Pozdravio je šerijatsku fetvu koju je izdalo Vijeće za šerijatske fetve Emirata u vezi s pandemijom koronavirusa, fetvu koja je u skladu sa vremenom i koja sadrži odgovor na brojne nedoumice s kojima su suočeni muslimanski učenjaci. 3 Šeikh Nurulhak Kadiri je, potom, ukazao na pravne (fiqhske) dileme, kao i na dimenzije društvenih pitanja, koja je otvorila ova pojava pandemije kroz iskustava pravnih i naučnih institucija u Pakistanu. Naglasio je da je nužno, kod suočavanja sa ovom pošasti, pravna (fiqhska) rješenja (fetve) temeljiti na naučnim i specijaliziranim medicinskim iskustvima, kao i na uzvišenim i priznatim ciljevima Šerijata (maqāṣid al-šarī'ah). U svojoj uvodnoj riječi, prof. dr. Muhammed Mukhtar Džum'ah, egipatski ministar vakufa, nakon podrške ideji za održavanje ove konferencije, ukazao je kako je važno pravno razumijevanje pandemije koronavirusa, naročito zbog onih s uskim pogledima, koji kroz religijsku retoriku svode pravo (fiqh) na naslijeđena ili tradicionalna rješenja bez upotrebe razuma za temeljito čitanje objavljenog teksta kroz naučne i logičke principe razumijevanja istog, kao i bez uzimanja u obzir uzvišenih ciljeva Šerijata, bez shvaćanja posljedičnog prava (fiqh al-ma'ālāt) i bez uvažavanja trenutnog stanja ljudi u novonastalim izvanrednim situacijama u datom vremenu. Egipatski ministar dr. Džum'ah je naglasio nužnu potrebu da se dođe do jasnog islamskog koncepta prema kojem se neće odvajati metafizički faktori od materijalnih uzroka, protežirajući napore egipatskih učenjaka koji su promtno odgovorili izazovu ove pandemije. Potom se obratio šeikh Allamah Abdullah bin Beyyah, predsjednik Vijeća za šerijatske fetve u UAE istaknuvši aspekte svjetske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa te neka istraživanja o tome i neophodnost da islamsko pravo (fiqh) i islamski pravnici (fuqhā') odgovore na novonastale izazove. Naglasio je da pri tom postupku treba koristiti sredstva idžtihāda („umni napor“), kao i katalizatore partikularnih presuda u okviru glavnih općih načela Šerijata (al-šarī'ah). Šeikh Abdullah bin Beyyah je kazao kako je ova konferencija prilika da se odgovori dužnosti, protežirajući iskustvo Vijeća za šerijatske fetve Emirata u izdavanju fetvi i proglasa tokom suočavanja sa ovom pošasti, naglašavajući savjetodavnu ulogu Vijeća na generalnu politiku Emirata kao i vodeću ulogu Vijeća u nuđenju praktične vizije za prevazilaženje krize. Šeikh Allamah Abdullah bin Beyyah je visoko ocjenio napore Lige muslimanskog svijeta na čelu sa generalnim sekretarom šeikhom dr. Muhammedom b. Abdulkerimom AlIsaom, koji revnosno obavlja misiju Rabite kako „islamsku“ tako i „humanu“ diljem svijeta u duhu islamske tolerancije koja svojom širinom obuhvata sve ljude dobre volje. Na kraju svog uvodnog obraćanja šeikh Bin Beyyah se zahvalio učesnicima na prisustvu, moleći Svevišnjeg Allaha da iz ove konferencije izađe svako dobro te da konferencija ostvari željeni uspjeh. 4 Potom se učesnicima i pratiocima virtualne konferencije obratio generalni sekretar Lige muslimanskog svijeta (Rabite) i predsjednik Vijeća islamskih učenjaka, šeikh dr. Muhammed bin Abdulkerim Al-Isa, istaknuvši razloge zbog kojih je organizirana ova konferencija. Šeikh dr. Al-Isa se zahvalio učesnicima na odzivu unatoč njihovoj zauzetosti i velikim obavezama. Doista, izvanredne okolnosti, koje su zadesile cijeli svijet nametnule su unutar islamskog svijeta mnogobrojna posebna i opća pitanja o načinu obavljanja ibadetskih farzova (al-ʿibādāt) i međuljudskih odnosa (al-mu'āmalāt). Ta pitanja očekuju odgovore na temelju islamskog prava (fiqha) od pravnika i pravnih institucija. Odgovori moraju biti potpuni i sveobuhvatni. Generalni sekretar Rabite šeikh dr. Al-Isa je naglasio obavezu brige o pitanjima muslimana i njihovim interesima, koji se tiču Šerijata, odgoja i obrazovanja, sigurnosti, borbe protiv ekstremizma i terorizma, te promicanja suživota sa drugima u miru, sigurnosti i saradnji. Potrebno je raditi na poboljšanju ugleda muslimanskog Ummeta u svijetu te na preuzimanju aktivne uloge u međunarodnim odnosima u svijetu. Šeikh dr. Al-Isa je pohvalio pionirske napore koje ulaže Vijeće za šerijatske fetve u Emiratima na polju podizanja vjerske svijesti u svijetu i širenju mira i harmonije na čelu sa šeikhom Allamom Abdullahom bin Beyyhom. Šeikh Bin Beyyah neprekidno radi na iznalaženju mudrih rješenja za probleme u vezi s ispravnim razumijevanjem i prakticiranjem vjere u našem suvremenom životu, naročito u pogledu zaštite naše naučne i misaone vitalnosti. Nakon uvodnih govora, učesnici virtualne konferencije su na sesijama razmatrali u duhu međusobnih studija mnoge teme, pitanja i probleme iz područja vjerovanja (ali'tiqādāt), pobožnosti (al-'ibādāt), međusobnih odnosa (al-mu'āmalāt) te iz područja općeg zdravlja i šerijatsko-etičkih načela, teme, pitanja i problemi koje je iznudila pojava koronavirusa. Na temelju tih razmatranja učesnici su usaglasili zbirku naglašeno važnih poruka, pouka i zaključaka. Prvo: Opći zaključci konferencije - Još je rano davati konačnu ocjenu o prirodi ove pandemije, kao i o ekonomskim posljedicama koje su time izazvane te psihološke tragove i društvene refleksije. 3 Šeikh Nurulhak Kadiri je, potom, ukazao na pravne (fiqhske) dileme, kao i na dimenzije društvenih pitanja, koja je otvorila ova pojava pandemije kroz iskustava pravnih i naučnih institucija u Pakistanu. Naglasio je da je nužno, kod suočavanja sa ovom pošasti, pravna (fiqhska) rješenja (fetve) temeljiti na naučnim i specijaliziranim medicinskim iskustvima, kao i na uzvišenim i priznatim ciljevima Šerijata (maqāṣid al-šarī'ah). U svojoj uvodnoj riječi, prof. dr. Muhammed Mukhtar Džum'ah, egipatski ministar vakufa, nakon podrške ideji za održavanje ove konferencije, ukazao je kako je važno pravno razumijevanje pandemije koronavirusa, naročito zbog onih s uskim pogledima, koji kroz religijsku retoriku svode pravo (fiqh) na naslijeđena ili tradicionalna rješenja bez upotrebe razuma za temeljito čitanje objavljenog teksta kroz naučne i logičke principe razumijevanja istog, kao i bez uzimanja u obzir uzvišenih ciljeva Šerijata, bez shvaćanja posljedičnog prava (fiqh al-ma'ālāt) i bez uvažavanja trenutnog stanja ljudi u novonastalim izvanrednim situacijama u datom vremenu. Egipatski ministar dr. Džum'ah je naglasio nužnu potrebu da se dođe do jasnog islamskog koncepta prema kojem se neće odvajati metafizički faktori od materijalnih uzroka, protežirajući napore egipatskih učenjaka koji su promtno odgovorili izazovu ove pandemije. Potom se obratio šeikh Allamah Abdullah bin Beyyah, predsjednik Vijeća za šerijatske fetve u UAE istaknuvši aspekte svjetske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa te neka istraživanja o tome i neophodnost da islamsko pravo (fiqh) i islamski pravnici (fuqhā') odgovore na novonastale izazove. Naglasio je da pri tom postupku treba koristiti sredstva idžtihāda („umni napor“), kao i katalizatore partikularnih presuda u okviru glavnih općih načela Šerijata (al-šarī'ah). Šeikh Abdullah bin Beyyah je kazao kako je ova konferencija prilika da se odgovori dužnosti, protežirajući iskustvo Vijeća za šerijatske fetve Emirata u izdavanju fetvi i proglasa tokom suočavanja sa ovom pošasti, naglašavajući savjetodavnu ulogu Vijeća na generalnu politiku Emirata kao i vodeću ulogu Vijeća u nuđenju praktične vizije za prevazilaženje krize. Šeikh Allamah Abdullah bin Beyyah je visoko ocjenio napore Lige muslimanskog svijeta na čelu sa generalnim sekretarom šeikhom dr. Muhammedom b. Abdulkerimom AlIsaom, koji revnosno obavlja misiju Rabite kako „islamsku“ tako i „humanu“ diljem svijeta u duhu islamske tolerancije koja svojom širinom obuhvata sve ljude dobre volje. Na kraju svog uvodnog obraćanja šeikh Bin Beyyah se zahvalio učesnicima na prisustvu, moleći Svevišnjeg Allaha da iz ove konferencije izađe svako dobro te da konferencija ostvari željeni uspjeh. 4 Potom se učesnicima i pratiocima virtualne konferencije obratio generalni sekretar Lige muslimanskog svijeta (Rabite) i predsjednik Vijeća islamskih učenjaka, šeikh dr. Muhammed bin Abdulkerim Al-Isa, istaknuvši razloge zbog kojih je organizirana ova konferencija. Šeikh dr. Al-Isa se zahvalio učesnicima na odzivu unatoč njihovoj zauzetosti i velikim obavezama. Doista, izvanredne okolnosti, koje su zadesile cijeli svijet nametnule su unutar islamskog svijeta mnogobrojna posebna i opća pitanja o načinu obavljanja ibadetskih farzova (al-ʿibādāt) i međuljudskih odnosa (al-mu'āmalāt). Ta pitanja očekuju odgovore na temelju islamskog prava (fiqha) od pravnika i pravnih institucija. Odgovori moraju biti potpuni i sveobuhvatni. Generalni sekretar Rabite šeikh dr. Al-Isa je naglasio obavezu brige o pitanjima muslimana i njihovim interesima, koji se tiču Šerijata, odgoja i obrazovanja, sigurnosti, borbe protiv ekstremizma i terorizma, te promicanja suživota sa drugima u miru, sigurnosti i saradnji. Potrebno je raditi na poboljšanju ugleda muslimanskog Ummeta u svijetu te na preuzimanju aktivne uloge u međunarodnim odnosima u svijetu. Šeikh dr. Al-Isa je pohvalio pionirske napore koje ulaže Vijeće za šerijatske fetve u Emiratima na polju podizanja vjerske svijesti u svijetu i širenju mira i harmonije na čelu sa šeikhom Allamom Abdullahom bin Beyyhom. Šeikh Bin Beyyah neprekidno radi na iznalaženju mudrih rješenja za probleme u vezi s ispravnim razumijevanjem i prakticiranjem vjere u našem suvremenom životu, naročito u pogledu zaštite naše naučne i misaone vitalnosti. Nakon uvodnih govora, učesnici virtualne konferencije su na sesijama razmatrali u duhu međusobnih studija mnoge teme, pitanja i probleme iz područja vjerovanja (ali'tiqādāt), pobožnosti (al-'ibādāt), međusobnih odnosa (al-mu'āmalāt) te iz područja općeg zdravlja i šerijatsko-etičkih načela, teme, pitanja i problemi koje je iznudila pojava koronavirusa. Na temelju tih razmatranja učesnici su usaglasili zbirku naglašeno važnih poruka, pouka i zaključaka. Prvo: Opći zaključci konferencije - Još je rano davati konačnu ocjenu o prirodi ove pandemije, kao i o ekonomskim posljedicama koje su time izazvane te psihološke tragove i društvene refleksije. 5 - Očito je da je ova kriza dotakla sve strane ljudskog života što zahtjeva angažman zainteresiranih i stručnih osoba kako bi dijagnosticirali njene simptome i utjecaj te predložili potrebne mjere i korake da se iz nje izađe sa što je moguće manjim materijalnim i nematerijalnim negativnim posljedicama. - Među velikim poukama ove krize je spoznaja o krhkosti ljudskog roda, o ograničenosti ljudskog znanja i o jedinstvenoj ljudskoj sudbini. Stanovnici ove planete uprkos tome što su njihove mogućnosti i kapaciteti različiti, svi oni su poput putnika na jednoj lađi koja ih nosi u jednom smjeru. Potrebno je da međusobno sarađuju i da budu bliski jedni drugima. - Allah je iz Svoje dobrote učinio čovjeka snažnim uprkos njegovoj krhkosti. Tu snagu crpi iz onoga što mu je potčinio na nebesima i na zemlji. Svevišnji Allah pokazuje ljudima suštinu njihove slabosti kako bi čovjek bio ponizan, ukazujući mu na njegovo neznanje kako bi učio i znanje tražio i podredio je čovjeku kosmos zato da bi radio. Svevišnji kaže: „Allah je čovjeka stvorio i naučio ga da razumije značenje govora.“ „Allah vam je podredio ono što je na nebesima i na zemlji, sve je to od Njega.“ - Jedna od centralnih vrijednosti koja je došla do izražaja tokom ove krize je vrijednost solidarnosti među ljudima u suočavanju sa opasnostima koje ne prave razliku među narodima, rasama, bojama kože i državama već pogađaju sve ljude bez obzira na njihove razlike u vjeri ili nečemu drugom. - Sve nebeske religije, a prije svega islam, se slažu kako se dobročinstvo u vrijeme nedaća i iskušenja treba pružiti svakome bez obzira na vjeroispovjest. Sva stvorenja su obavezna da međusobno sarađuju s ciljem očuvanja i zaštite života na ovome svijetu, kao dara Božijega. - Konferencija je upozorila na opasnost govora mržnje, kojom se osporava pozivanje na bratstvo među sljedbenicima različitih vjera, bratstvo koje ustanovljava Šerijat kroz brojne tekstove. Osporavanje bratstva je štetno za primjenu povelja o nacionalnom bratstvu u državama sa viševjerskom tradicijom što u tim državama može izazvati raskol i pobunu. Među muslimanima, jevrejima, kršćanima i drugima postoji bratstvo po pripadnosti ljudskom rodu i po pripadnosti 6 zajedničkoj domovini. To nema izravne veze sa vjerskom pripadnosti. Poznato je da islamska etika zahtjeva lijepu komunikaciju i ophođenje sa ljudima, kao i spajanje a ne udaljavanje ljudskih srca. - Konferencija je ukazala i na opasnost izvlačenja iz konteksta određenih dijelova vjerskih tekstova poput nekih koji se odnose na određene skupine sljedbenika Knjige i tvrdnja da se odnose na sve njih. A Allah kaže: „Oni nisu svi isti.“ Konferencija potvrđuje kako je u tome zabluda i iznošenje laži na Allaha i Njegova Poslanika, kako se time nanosi šteta islamu, kao i da se drugi potpiruju da rade protiv islama. - Život jednog čovjeka je bitan kao život cijelog čovječanstva. Gubitak jednog života je kao gubitak cijelog čovječanstva. Saradnja među ljudima u vrijeme krize vraća osjećaj pripadnosti jednoj porodici – ljudskom rodu. Časni Kur'an potvrđuje da spasiti jedan život znači kao spasiti cijelo čovječanstvo: „A onaj ko jednog čovjeka spasi kao da je čitav svijet spasio.“ - Izazovi i opasnosti koje su se nadvile nad svijetom kako nad vladama tako i nad narodima zbog ove pandeme, stavljaju sigurnost u prioritet, kao uvjet za prevazilaženje trenutnog stanja i planiranja budućnosti. Stoga, potrebno je ujediniti redove, zauzeti jedinstven stav, ostaviti po strani sve oblike sukoba i podjela, a prigrliti govor tolerancije, pravde i bratstva na način zajedničkog i usaglašenog djelovanja. Drugo: Naučni i pravni (fiqhski) zaključci konferencije - Ova kriza zahtijeva upotrebu metode pravnog (fiqhskog) idžtihāda („umnog napora“) na svim stupnjevima i katalizatorima pojedinačnih presuda u duhu uzvišenih ciljeva i načela šerijatskog zakonodavstva. - U slučaju nužnosti vrhunaravni ciljevi (al-maqāṣid) Šerijata upućuju na primjenu dva načela (al-qāwa'id) u ovoj krizi: (1) „Teškoća zahtijeva olakšavanje“ i (2) „Štetu treba otkloniti“. 5 - Očito je da je ova kriza dotakla sve strane ljudskog života što zahtjeva angažman zainteresiranih i stručnih osoba kako bi dijagnosticirali njene simptome i utjecaj te predložili potrebne mjere i korake da se iz nje izađe sa što je moguće manjim materijalnim i nematerijalnim negativnim posljedicama. - Među velikim poukama ove krize je spoznaja o krhkosti ljudskog roda, o ograničenosti ljudskog znanja i o jedinstvenoj ljudskoj sudbini. Stanovnici ove planete uprkos tome što su njihove mogućnosti i kapaciteti različiti, svi oni su poput putnika na jednoj lađi koja ih nosi u jednom smjeru. Potrebno je da međusobno sarađuju i da budu bliski jedni drugima. - Allah je iz Svoje dobrote učinio čovjeka snažnim uprkos njegovoj krhkosti. Tu snagu crpi iz onoga što mu je potčinio na nebesima i na zemlji. Svevišnji Allah pokazuje ljudima suštinu njihove slabosti kako bi čovjek bio ponizan, ukazujući mu na njegovo neznanje kako bi učio i znanje tražio i podredio je čovjeku kosmos zato da bi radio. Svevišnji kaže: „Allah je čovjeka stvorio i naučio ga da razumije značenje govora.“ „Allah vam je podredio ono što je na nebesima i na zemlji, sve je to od Njega.“ - Jedna od centralnih vrijednosti koja je došla do izražaja tokom ove krize je vrijednost solidarnosti među ljudima u suočavanju sa opasnostima koje ne prave razliku među narodima, rasama, bojama kože i državama već pogađaju sve ljude bez obzira na njihove razlike u vjeri ili nečemu drugom. - Sve nebeske religije, a prije svega islam, se slažu kako se dobročinstvo u vrijeme nedaća i iskušenja treba pružiti svakome bez obzira na vjeroispovjest. Sva stvorenja su obavezna da međusobno sarađuju s ciljem očuvanja i zaštite života na ovome svijetu, kao dara Božijega. - Konferencija je upozorila na opasnost govora mržnje, kojom se osporava pozivanje na bratstvo među sljedbenicima različitih vjera, bratstvo koje ustanovljava Šerijat kroz brojne tekstove. Osporavanje bratstva je štetno za primjenu povelja o nacionalnom bratstvu u državama sa viševjerskom tradicijom što u tim državama može izazvati raskol i pobunu. Među muslimanima, jevrejima, kršćanima i drugima postoji bratstvo po pripadnosti ljudskom rodu i po pripadnosti 6 zajedničkoj domovini. To nema izravne veze sa vjerskom pripadnosti. Poznato je da islamska etika zahtjeva lijepu komunikaciju i ophođenje sa ljudima, kao i spajanje a ne udaljavanje ljudskih srca. - Konferencija je ukazala i na opasnost izvlačenja iz konteksta određenih dijelova vjerskih tekstova poput nekih koji se odnose na određene skupine sljedbenika Knjige i tvrdnja da se odnose na sve njih. A Allah kaže: „Oni nisu svi isti.“ Konferencija potvrđuje kako je u tome zabluda i iznošenje laži na Allaha i Njegova Poslanika, kako se time nanosi šteta islamu, kao i da se drugi potpiruju da rade protiv islama. - Život jednog čovjeka je bitan kao život cijelog čovječanstva. Gubitak jednog života je kao gubitak cijelog čovječanstva. Saradnja među ljudima u vrijeme krize vraća osjećaj pripadnosti jednoj porodici – ljudskom rodu. Časni Kur'an potvrđuje da spasiti jedan život znači kao spasiti cijelo čovječanstvo: „A onaj ko jednog čovjeka spasi kao da je čitav svijet spasio.“ - Izazovi i opasnosti koje su se nadvile nad svijetom kako nad vladama tako i nad narodima zbog ove pandeme, stavljaju sigurnost u prioritet, kao uvjet za prevazilaženje trenutnog stanja i planiranja budućnosti. Stoga, potrebno je ujediniti redove, zauzeti jedinstven stav, ostaviti po strani sve oblike sukoba i podjela, a prigrliti govor tolerancije, pravde i bratstva na način zajedničkog i usaglašenog djelovanja. Drugo: Naučni i pravni (fiqhski) zaključci konferencije - Ova kriza zahtijeva upotrebu metode pravnog (fiqhskog) idžtihāda („umnog napora“) na svim stupnjevima i katalizatorima pojedinačnih presuda u duhu uzvišenih ciljeva i načela šerijatskog zakonodavstva. - U slučaju nužnosti vrhunaravni ciljevi (al-maqāṣid) Šerijata upućuju na primjenu dva načela (al-qāwa'id) u ovoj krizi: (1) „Teškoća zahtijeva olakšavanje“ i (2) „Štetu treba otkloniti“. 7 - Olakšavanje podrazumijeva korištenje šerijatskih dozvola (al-rukhaṣ al-šer'iyyah), od kojih su: oslobađanje, zamjena, skraćivanje, odgađanje i ubrzavanje propisanih vjerskih obaveza u slučaju nužnosti i potrebe. - Pojam „izvanrednosti“ je primjereniji od pojma „pandemija“ zato što potonji ima djelimično značenje dok prethodni upućuje na faktor iznenađenja, na nejasnoću porijekla, na žestinu udara i na kompletnost utjecaja. - Pravno (fiqhsko) razumijevanje izvanrednih situacija je složeno pitanje, koje podrazumijeva sagledavanje pravog stanja stvari (al-wāqi') i šerijatski dokaz ili vodič (al-dalīl al-šar'ī), čiji cilj je traženje olakšavanja i dozvola radi izvršavanja propisanih obaveza. Predmetna osnova za to je Božja objava, koja vodi do olakšavanja na temelju dokaza i načela, koje izvodi osposobljeni pravnik (al-faqīh), stručnjak (al-khabīr) i sudija (al-ḥakīm). - Naš tolerantni vjerozakon (Šerijat) je sistem uređene pobožnosti i prava. Kao standardni način moralnog života muslimana, taj sistem je predvidio vanredne situacije, kojima je posvetio posebnu pažnju, ukazujući na pet glavnih vrijednosti koje treba zaštiti od neželjenih posljedica: 1 – Vrijednost vjere: vjerovanje (al-i'tiqād) i obredoslovlje (al-'ibādāt) a) Način vjerovanja - Ova kriza je pokrenula pitanje dobra (al-khair) i zla (al-šarr) te Božije odredbe (alqaḍā') i Božjeg određenja ili plana (al-qadar). Dakako, obim uzvišenih određenja i planova je mnogo širi od obima ljudskog djelovanja i slobodne volje izbora. To je čovjeku često teško razumjeti i shvatiti. - Pitanja u vezi s pandemijom, kao što je pitanje uzroka te pošasti te pitanje kako se prema pandemiji odnositi, kako se od nje zaštititi i liječiti danas i sutra su pitanja, koja nisu u koliziji s vjerovanjem u Allahovu svemoć, određenje ili plan. Borba protiv pandemije je poput svake borbe protiv bilo koje druge pošasti, koja uznemirava čovjeka pa se, stoga, i kaže da je to bijeg od Božjeg određenja ili plana u Božje određenje ili plan. 7 - Olakšavanje podrazumijeva korištenje šerijatskih dozvola (al-rukhaṣ al-šer'iyyah), od kojih su: oslobađanje, zamjena, skraćivanje, odgađanje i ubrzavanje propisanih vjerskih obaveza u slučaju nužnosti i potrebe. - Pojam „izvanrednosti“ je primjereniji od pojma „pandemija“ zato što potonji ima djelimično značenje dok prethodni upućuje na faktor iznenađenja, na nejasnoću porijekla, na žestinu udara i na kompletnost utjecaja. - Pravno (fiqhsko) razumijevanje izvanrednih situacija je složeno pitanje, koje podrazumijeva sagledavanje pravog stanja stvari (al-wāqi') i šerijatski dokaz ili vodič (al-dalīl al-šar'ī), čiji cilj je traženje olakšavanja i dozvola radi izvršavanja propisanih obaveza. Predmetna osnova za to je Božja objava, koja vodi do olakšavanja na temelju dokaza i načela, koje izvodi osposobljeni pravnik (al-faqīh), stručnjak (al-khabīr) i sudija (al-ḥakīm). - Naš tolerantni vjerozakon (Šerijat) je sistem uređene pobožnosti i prava. Kao standardni način moralnog života muslimana, taj sistem je predvidio vanredne situacije, kojima je posvetio posebnu pažnju, ukazujući na pet glavnih vrijednosti koje treba zaštiti od neželjenih posljedica: 1 – Vrijednost vjere: vjerovanje (al-i'tiqād) i obredoslovlje (al-'ibādāt) a) Način vjerovanja - Ova kriza je pokrenula pitanje dobra (al-khair) i zla (al-šarr) te Božije odredbe (alqaḍā') i Božjeg određenja ili plana (al-qadar). Dakako, obim uzvišenih određenja i planova je mnogo širi od obima ljudskog djelovanja i slobodne volje izbora. To je čovjeku često teško razumjeti i shvatiti. - Pitanja u vezi s pandemijom, kao što je pitanje uzroka te pošasti te pitanje kako se prema pandemiji odnositi, kako se od nje zaštititi i liječiti danas i sutra su pitanja, koja nisu u koliziji s vjerovanjem u Allahovu svemoć, određenje ili plan. Borba protiv pandemije je poput svake borbe protiv bilo koje druge pošasti, koja uznemirava čovjeka pa se, stoga, i kaže da je to bijeg od Božjeg određenja ili plana u Božje određenje ili plan. 8 - Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je uzor onima koji se u Allaha uzdaju, ali se liječio i tražio je od ljudi da se liječe. Pouzdanje u Allaha je djelo srca dok je zanemarivanje uzroka bolesti nedostatak lijepog ponašanja (edeba) prema Svevišnjem Allahu. - Ovaj vjerodostojni hadis u kojem se kaže: „Za svaku bolest postoji lijek. Stoga, ako se uzme pravi lijek, bolest će biti izliječena s Allahovom dozvolom“ – predstavlja pravu osnovu da se u obzir uzmu uzroci i osloni na Stvoritelja, koji stvara bolest i lijek protiv te bolesti, kao nadu za istražitelje i radosnu vijest za čovječanstvo. - Ako je pitanje pandemije i drugih prirodnih katastrofa zakonito i u duhu sa pouzdanjem u Allahovu svemoć, onda je sumnja u Božiju mudrost čovjekova maloumnost i kratkovidnost jer Božija mudrost se ne mjeri zakonima stvorenog čovjeka. Allahova djela i imperativi su samo izraz Njegovog dobra, dobročinstva i ljepote. - Pojavama u prirodi poput pandemija i zemljotresa ne pripisuju se atributi ni dobra ni zla zato što dobro i zlo ne definira forma. Nekad jedan čin, kao što je ubojstvo, tretiramo kao čin dobra a nekad kao čin zla. Stoga, dobro i zlo se definiraju prema motivima i posljedicama. - Ljudska spoznaja je ograničena i čovjek nekada ne shvata pojave u prirodi i ne razumije Božiju mudrost u tome. Svevišnji Allah kaže: „Može biti da vi nešto mrzite a ono je dobro za vas, a može biti da vi nešto volite a ono je zlo po vas. Allah zna a vi ne znate.“ - Islamski pogled u odnosu na rješavanje vanrednih situacija iz vjerske perspektive temelji se na principu iskušenja kojim Sveznajući Allah testira ljude u dobru i u zlu na dunjaluku. Prirodne katastrofe treba da kod ljudi učvrste vjeru i pouzdanje u mudrost njihova Gospodara te da Mu budu pokorni i da se nadaju u Njegovu dobrotu i Njegove blagodati. U svakom iskušenju, ljudi treba da se pridržavaju Allahovih imperativa i uputa te da uzmu u obzir uzroke pojava na način međusobne saradnje, pomaganja u dobru i za opću korist. b) Način pobožnosti 9 - Pravno razumijevanje izvanrednih situacija u vezi s propisanom pobožnosti (al- 'ibādāt) oslanja se na slovo statusa ili pozicije (khitāb al-waḍ') uzročnosti, uvjetnosti i spornosti, a to znači primjenu stupnja dozvoljenosti, kao i primjenu poštivanja nužnih vrijednosti, koje su sadržane u vrhunaravnim ciljevima Šerijata za olakšavanje. - Prvo načelo od načela pravnog razumijevanju izvanrednih situacija glasi: „Teškoća zahtijeva olakšavanje“. Ovo je jedno od pet načela na kojima je sazdano islamsko pravo (fiqh), koje se temelji na Kur'anu, Sunnetu i drugim pomoćnim dokazima, koji se izvode iz vrhunaravnih ciljeva za olakšice koje pruža naš širokogrudni Šerijat. - Postoji raspon razlika među učenjacima u vezi s razumijevanjem namjere olakšavanja (maqṣid al-taysīri) i primjenom načela teškoće (qā'idat al-mašaqqah). Stvar oko koje se razilaze je veća od konsenzusa oko zabrane (al-ḥarām). U tom neslaganju postoji način da se ne upadne u zabranu jer neslaganje oko toga spada u rod sumnjivog (džins al-muštabihi) što je u okviru nepoželjnog (al-karāhiyyah). - Primjer korištenja olakšica i primjene pravila u vezi s poteškoćom nalazimo kod Vijeća za šerijatske fetve Emirata. Na pitanje o šerijatskim olakšicama, odgovoreno je da je dopušteno izostajati od namaza u džematu kao i izbjegavanje skupnog namaza uopće. - Slijedom toga obustavljeno je klanjanje džume-namaza u džamijama sve dok traje opasnost od pandemije. Klanjanje džume-namaza u kući nije ispravno kao što nije ispravno ni klanjanje bilo kojeg namaza prema radijskom ili televizijskom prijenosu. Džuma-namaz ima svoje posebne propise i uvjete pa kada se oni ispune tada se može obaviti. U protivnom, džuma-namaz se ne obavlja. - Također, osoba zaražena koronavirusom je bolesna osoba i za nju važe pravila bolesnika. U vrijeme posta dozvoljeno je toj osobi mrsiti ako osjeća poteškoće, ili ukoliko post pogoršava zdravstveno stanje osobe ili osobu izlaže opasnosti. Isto tako, dozvoljeno je mrsiti medicinskim timovima dok rade i nadziru zaražene osobe ako postoji bojazan za njihovo zdravlje ili da će ugroziti bolesne. Ovo se temelji na mezhebu Abu Hanife, kao i na mezhebima imama Malika i Ahmeda. 10 - U tom smislu važi i olakšica kod prijevremenog ili odgođenog davanja zekata temeljem Sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i prakse ashaba, neka je Allah zadovoljan s njima. Ovo je mišljenje većine hanefijskih učenjaka. - Otuda je obaveza pridržavanja svih mjera koje donosi Vlada Kraljevine Saudijske Arabije, koja ima ustavnu i šerijatsku odgovornost za brigu oko hodočasnika (alḥudždžādž), onih koji obavljaju umru, oko posjetitelja kojima je potrebna pomoć, kao i zaštita zdravlja i sigurnosti za sve. 2 – Vrijednost života - Vrijednost života je najvažnije pitanje u ovoj pandemiji. Vrhunaravni cilj olakšavanja u Šerijatu daje prednost nužnoj vrijednosti života nad ostalim šerijatskim partikularnim vrijednostima, uključujući i partikularnu vrijednost vjere. - Smisao davanja prednosti u očuvanju vjere (al-īmān) nad životom u ljestvici nužnih vrijednosti jeste u tome što je to rečeno svim Allahovim poslanicima kroz riječi Svevišnjega: „I vama je propisana vjera, kao što je bilo oporučeno Nuhu i kao što je tebi objavljeno“. Ali, vjerovanje (al-īmān) nije cijeli Šerijat sa svim njegovim dijelovima i partikularnostima. Jer, zaštita vrijednosti ljudskog života, posebno od zarazne bolesti je dovoljno šerijatsko opravdanje za korištenje određenih šerijatskih olakšica. - Hadis: „Nema mjesta za zarazu, niti ima mjesta za zloslutnju...“(1), o kojem su mnogi od davnina pisali, negirajući postojanje bolesti i zaraze koja se sama po sebi širi od osobe do osobe, kao što su smatrali ljudi u doba neznanja prije islama (džāhiliyyat). No, ovim hadisom se ne negira postojanje prirodne bolesti od zaraze tako što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izričito zabranio da se zdrava osoba približava bolesnoj osobi ukoliko postoji bojazan da će zarazna bolest na nju 9 - Pravno razumijevanje izvanrednih situacija u vezi s propisanom pobožnosti (al- 'ibādāt) oslanja se na slovo statusa ili pozicije (khitāb al-waḍ') uzročnosti, uvjetnosti i spornosti, a to znači primjenu stupnja dozvoljenosti, kao i primjenu poštivanja nužnih vrijednosti, koje su sadržane u vrhunaravnim ciljevima Šerijata za olakšavanje. - Prvo načelo od načela pravnog razumijevanju izvanrednih situacija glasi: „Teškoća zahtijeva olakšavanje“. Ovo je jedno od pet načela na kojima je sazdano islamsko pravo (fiqh), koje se temelji na Kur'anu, Sunnetu i drugim pomoćnim dokazima, koji se izvode iz vrhunaravnih ciljeva za olakšice koje pruža naš širokogrudni Šerijat. - Postoji raspon razlika među učenjacima u vezi s razumijevanjem namjere olakšavanja (maqṣid al-taysīri) i primjenom načela teškoće (qā'idat al-mašaqqah). Stvar oko koje se razilaze je veća od konsenzusa oko zabrane (al-ḥarām). U tom neslaganju postoji način da se ne upadne u zabranu jer neslaganje oko toga spada u rod sumnjivog (džins al-muštabihi) što je u okviru nepoželjnog (al-karāhiyyah). - Primjer korištenja olakšica i primjene pravila u vezi s poteškoćom nalazimo kod Vijeća za šerijatske fetve Emirata. Na pitanje o šerijatskim olakšicama, odgovoreno je da je dopušteno izostajati od namaza u džematu kao i izbjegavanje skupnog namaza uopće. - Slijedom toga obustavljeno je klanjanje džume-namaza u džamijama sve dok traje opasnost od pandemije. Klanjanje džume-namaza u kući nije ispravno kao što nije ispravno ni klanjanje bilo kojeg namaza prema radijskom ili televizijskom prijenosu. Džuma-namaz ima svoje posebne propise i uvjete pa kada se oni ispune tada se može obaviti. U protivnom, džuma-namaz se ne obavlja. - Također, osoba zaražena koronavirusom je bolesna osoba i za nju važe pravila bolesnika. U vrijeme posta dozvoljeno je toj osobi mrsiti ako osjeća poteškoće, ili ukoliko post pogoršava zdravstveno stanje osobe ili osobu izlaže opasnosti. Isto tako, dozvoljeno je mrsiti medicinskim timovima dok rade i nadziru zaražene osobe ako postoji bojazan za njihovo zdravlje ili da će ugroziti bolesne. Ovo se temelji na mezhebu Abu Hanife, kao i na mezhebima imama Malika i Ahmeda. 10 - U tom smislu važi i olakšica kod prijevremenog ili odgođenog davanja zekata temeljem Sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i prakse ashaba, neka je Allah zadovoljan s njima. Ovo je mišljenje većine hanefijskih učenjaka. - Otuda je obaveza pridržavanja svih mjera koje donosi Vlada Kraljevine Saudijske Arabije, koja ima ustavnu i šerijatsku odgovornost za brigu oko hodočasnika (alḥudždžādž), onih koji obavljaju umru, oko posjetitelja kojima je potrebna pomoć, kao i zaštita zdravlja i sigurnosti za sve. 2 – Vrijednost života - Vrijednost života je najvažnije pitanje u ovoj pandemiji. Vrhunaravni cilj olakšavanja u Šerijatu daje prednost nužnoj vrijednosti života nad ostalim šerijatskim partikularnim vrijednostima, uključujući i partikularnu vrijednost vjere. - Smisao davanja prednosti u očuvanju vjere (al-īmān) nad životom u ljestvici nužnih vrijednosti jeste u tome što je to rečeno svim Allahovim poslanicima kroz riječi Svevišnjega: „I vama je propisana vjera, kao što je bilo oporučeno Nuhu i kao što je tebi objavljeno“. Ali, vjerovanje (al-īmān) nije cijeli Šerijat sa svim njegovim dijelovima i partikularnostima. Jer, zaštita vrijednosti ljudskog života, posebno od zarazne bolesti je dovoljno šerijatsko opravdanje za korištenje određenih šerijatskih olakšica. - Hadis: „Nema mjesta za zarazu, niti ima mjesta za zloslutnju...“(1), o kojem su mnogi od davnina pisali, negirajući postojanje bolesti i zaraze koja se sama po sebi širi od osobe do osobe, kao što su smatrali ljudi u doba neznanja prije islama (džāhiliyyat). No, ovim hadisom se ne negira postojanje prirodne bolesti od zaraze tako što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izričito zabranio da se zdrava osoba približava bolesnoj osobi ukoliko postoji bojazan da će zarazna bolest na nju 11 preći. Otuda je i naredba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da od kuge treba bježati kao što se bježi od lava(2). - Ovakav način razumijevanja hadisa o zaraznim bolestima je ispravan i u skladu je s savremenim naučnim dokazima. - U prošlosti pojedini učenjaci su davali prednost mišljenju da sumnja u zaraznu bolest ne može biti razlog odustajanje od obilaska bolesnika i održavanja rodbinskih veza. Međutim, u današnje vrijeme mi posjedujemo znanje o načinu prenošenja zarazne bolesti tako da sumnja više ne postoji. Sada tačno znamo šta čovjeku šteti i šta može ugroziti njegov život i zdravlje. - Mjere predostrožnosti koje propiše nadležna institucija smatraju se obavezujućim i njihovo kršenje je strogo zabranjeno (ḥarām). Njima se želi zaštititi život čovjeka te su stoga obavezujuće. Ovdje nije riječ samo o savjetu ili uputi, već o tome da onaj ko ih namjerno krši podliježe zakonskim sankcijama. 3 – Vrijednost imetka - Prvo pravilo u fikhu o pravnom razumijevanju izvanrednih situacija u pogledu ugovora i poslovnih odnosa je načelo: „Štetu treba otkloniti“. Ovo načelo je utemeljeno na Časnom Kur'anu, Sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i konsenzusu (al-idžmāʿ) islamskih učenjaka. - Pravno razumijevanje izvanrednih situacija u vezi s ugovorima i poslovnim odnosima je usporedivo sa savremenim zakonima o izvanrednim okolnostima na Zapadu, gdje se govori o teoriji „djelovanja više sile“. - „Vanredna situacija“ i „Djelovanje više sile“ je nešto što ima za cilj ispravljanje narušene ravnoteže u ugovorima i tome slično. Uzima se u obzir ono što je bilo 1- Ṣaḥīḥ Muslim: Poglavlje o miru, tema: ''Nema zaraze niti zloslutnje'', hadis broj 5687. 2- Ṣaḥīḥu-l-Bukharī: Poglavlje o medicini, tema: ''O lepri'' , hadis broj 5. 12 nepredviđeno. U odluci se vodi računa o interesima obadvije ugovorne strane i balansu njihovih prava i obaveza. - Propisi kriznih situacija u našem tolerantnom vjerozakonu su obuhvatniji, širi i fleksibilniji od zakona o izvanrednim okolnostima, jer ne uvjetuju pregled rezultata ugovora i otklanjanje štete u odnosu na ono što podrazumijeva zakon o višoj sili. Vjerozakon vodi računa o drugim stvarima poput iznenadnih događaja i slično. - Islamsko pravo se odlikuje harmonijom u odredbama o vanrednim situacijama i pandemijama. - Znak širokih pogleda sudaca i muftija je i to da na vanredne okolnosti i nepogode gledaju posebno, uzimajući u obzir sve mogućnosti koje im pruža šerijatski tekst. 4, 5 – Vrijednost slobode(3) i pravo na humanu reprodukciju - Zbog pojave pandemije koronavirusa i nametanja mjera samoizolacije, pojavile su se porodične nesuglasice i nepovjerenje. Povećan je procenat porodičnog nasilja i brakorazvoda. Sve to predstavlja veliki izazov za muslimanske učenjake, sociologe i odgajatelje da nađu odgovarajuća rješenja i načine da se podigne svijest i ponudi edukacija kako bi se u porodični život vratio mir i harmonija. Svi moraju raditi na tome da porodica ostane gnijezdo duševnog smiraja, sreće i ljubavi. - Potrebno je dodatno istražiti koliko će pandmija koronavirusa ostaviti psihičkog i materijalnog traga, posebno u pogledu broja razvedenih brakova. - Od velike važnosti je da se u okviru islamskog prava (fiqha) istraži pitanje koliko pandemija koronavirusa utječe na psihičko stanje ljudi, njihovo raspoloženje i opće ponašanje u društvu. Shodno tome, potrebno je donijeti odgovarajuća pravila i propise, koji će pomoći da se prevaziđu nepoželjna ponašanja. 3 Četvrtu vrijednost (al-'aql) prevodimo kao „vrijednost slobode“ zato što onaj koji može slobodno misliti ima zdrav razum, a petu vrijednost (al-nasl) prevodimo kao „pravo na humanu reprodukciju“ vlastitog roda i poroda. 11 preći. Otuda je i naredba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da od kuge treba bježati kao što se bježi od lava(2). - Ovakav način razumijevanja hadisa o zaraznim bolestima je ispravan i u skladu je s savremenim naučnim dokazima. - U prošlosti pojedini učenjaci su davali prednost mišljenju da sumnja u zaraznu bolest ne može biti razlog odustajanje od obilaska bolesnika i održavanja rodbinskih veza. Međutim, u današnje vrijeme mi posjedujemo znanje o načinu prenošenja zarazne bolesti tako da sumnja više ne postoji. Sada tačno znamo šta čovjeku šteti i šta može ugroziti njegov život i zdravlje. - Mjere predostrožnosti koje propiše nadležna institucija smatraju se obavezujućim i njihovo kršenje je strogo zabranjeno (ḥarām). Njima se želi zaštititi život čovjeka te su stoga obavezujuće. Ovdje nije riječ samo o savjetu ili uputi, već o tome da onaj ko ih namjerno krši podliježe zakonskim sankcijama. 3 – Vrijednost imetka - Prvo pravilo u fikhu o pravnom razumijevanju izvanrednih situacija u pogledu ugovora i poslovnih odnosa je načelo: „Štetu treba otkloniti“. Ovo načelo je utemeljeno na Časnom Kur'anu, Sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i konsenzusu (al-idžmāʿ) islamskih učenjaka. - Pravno razumijevanje izvanrednih situacija u vezi s ugovorima i poslovnim odnosima je usporedivo sa savremenim zakonima o izvanrednim okolnostima na Zapadu, gdje se govori o teoriji „djelovanja više sile“. - „Vanredna situacija“ i „Djelovanje više sile“ je nešto što ima za cilj ispravljanje narušene ravnoteže u ugovorima i tome slično. Uzima se u obzir ono što je bilo 1- Ṣaḥīḥ Muslim: Poglavlje o miru, tema: ''Nema zaraze niti zloslutnje'', hadis broj 5687. 2- Ṣaḥīḥu-l-Bukharī: Poglavlje o medicini, tema: ''O lepri'' , hadis broj 5. 12 nepredviđeno. U odluci se vodi računa o interesima obadvije ugovorne strane i balansu njihovih prava i obaveza. - Propisi kriznih situacija u našem tolerantnom vjerozakonu su obuhvatniji, širi i fleksibilniji od zakona o izvanrednim okolnostima, jer ne uvjetuju pregled rezultata ugovora i otklanjanje štete u odnosu na ono što podrazumijeva zakon o višoj sili. Vjerozakon vodi računa o drugim stvarima poput iznenadnih događaja i slično. - Islamsko pravo se odlikuje harmonijom u odredbama o vanrednim situacijama i pandemijama. - Znak širokih pogleda sudaca i muftija je i to da na vanredne okolnosti i nepogode gledaju posebno, uzimajući u obzir sve mogućnosti koje im pruža šerijatski tekst. 4, 5 – Vrijednost slobode(3) i pravo na humanu reprodukciju - Zbog pojave pandemije koronavirusa i nametanja mjera samoizolacije, pojavile su se porodične nesuglasice i nepovjerenje. Povećan je procenat porodičnog nasilja i brakorazvoda. Sve to predstavlja veliki izazov za muslimanske učenjake, sociologe i odgajatelje da nađu odgovarajuća rješenja i načine da se podigne svijest i ponudi edukacija kako bi se u porodični život vratio mir i harmonija. Svi moraju raditi na tome da porodica ostane gnijezdo duševnog smiraja, sreće i ljubavi. - Potrebno je dodatno istražiti koliko će pandmija koronavirusa ostaviti psihičkog i materijalnog traga, posebno u pogledu broja razvedenih brakova. - Od velike važnosti je da se u okviru islamskog prava (fiqha) istraži pitanje koliko pandemija koronavirusa utječe na psihičko stanje ljudi, njihovo raspoloženje i opće ponašanje u društvu. Shodno tome, potrebno je donijeti odgovarajuća pravila i propise, koji će pomoći da se prevaziđu nepoželjna ponašanja. 3 Četvrtu vrijednost (al-'aql) prevodimo kao „vrijednost slobode“ zato što onaj koji može slobodno misliti ima zdrav razum, a petu vrijednost (al-nasl) prevodimo kao „pravo na humanu reprodukciju“ vlastitog roda i poroda. 13 Treće: Odluke i preporuke - Učesnici konferencije su podržali mudre odluke koje je donijela Kraljevina Saudijska Arabija a koje se tiču obavljanja umre, posjete časnim mjestima i obavljanja namaza u mekanskom i medinskom Haremu. Pozdravili su preventivne mjere vezane za ovogodišnji hadž gdje je odobreno da ga ove godine obavi 30 % Saudijaca i 70 % stranaca koji borave u Kraljevini. Umanjenje broja hadžija je s ciljem njihove zaštite od opasnosti zaraze i širenja epidemije. Te mjere su u skladu sa šerijatskim propisima i vrhunaravnim ciljevima Šerijata obzirom da su u pitanju izvanredne okolnosti, koje je izazvala pandemija koronavirusa. Mjere su donesene na prijedlog stručnih osoba i u vrijeme kad je to bilo neophodno. Te mjere su jedna od brojnih aktivnosti i napora koje poduzima Kraljevina Saudijska Arabija na lokalnom i svjetskom nivou u borbi sa ovom pandemijom. - Učesnici konferencije su pozdravili vodeću ulogu Kraljevine Saudijske Arabije u slanju pomoći na međunarodnom planu u borbi protiv pandemije koronavirusa te i ublažavanju njenih posljedica. Primjer tome je Centar kralja Selmana za pomoć i humanitarne aktivnosti. Centar je pružio ogromnu materijalnu i medicinsku pomoć kao i pomoć u hrani i distribuciji edukativnih prospekata s ciljem podizanja svijesti o pandemiji. U tome se nije pravila razlika među korisnicima pomoći po boji kože, vjeri niti bilo čemu drugom. Naša vjera je od Allaha Svevišnjeg objavljena kao milost svim svjetovima. - Učenjaci i učesnici konferencije pohvalili su vizionarsku ulogu Ujedinjenih Arapskih Emirata u suočavanju sa ovom krizom, dobrom planiranju, odgovornoj implementaciji, brzoj inicijativi, učešću u razvoju savremenih načina liječenja, kao i vodećoj ulozi Emirata u pogledu solidarnosti sa pogođenim državama bez obzira na vjeru i naciju. Emirati su pokrenuli svoje kopnene, pomorske i zračne flote putem državnih institucija radi pomoći ugroženima od koronavirusa. Prije svih Crveni polumjesec Emirata djelovao je u osiguravanju neophodne zdravstvene i socijalne pomoći protiv koronavirusa za više od 70 država svijeta. - Učesnici su podržali napore Lige muslimanskog svijeta na polju pružanja pomoći i potpore socijalno ugroženim osobama diljem svijeta s ciljem borbe protiv pandemije koronavirusa i ublažavanja ekonomskih i zdravstvenih posljedica zbog 14 te pošasti. Broj korisnika je nekoliko stotina hiljada iz 25 država svijeta. Ove aktivnosti Lige su u okviru njene humane uloge u svijetu gdje pomaže svakoga bez obzira na boju kože, rasu ili vjeru. - Učesnici na konferenciji pozdravili su napore islamskih i drugih zemalja, napore međunarodnih organizacija poput Organizacije islamske saradnje koja je pružila medicinsku i humanitarnu pomoć državama koje su potrebne što je ostavilo lijep utisak i ublažilo posljedice pandemije diljem svijeta. - Konferencija je pohvalila požrtvovanost medicinskih timova u spašavanju ljudskih života, liječenju zaraženih i brigu o njima. Pohvalili su i zalaganja svakog pojedinca i institucije u borbi protiv ove pošasti naglašavajući veliku nagradu koja čeka svakog ko je dao doprinosa u spašavanju života. - Konferencija cijeni humane postupke u svijetu i jedinstvo svih kad je riječ o velikim pitanjima, pitanjima koja zahtijevaju saradnju, solidarnost i učešće svakoga u svijetu. Učesnici konferencije preporučuju sljedeće: - Formiranje komisije koja će sažeti pravne (fiqhske) propise i promišljanja tokom sesija ove konferencije koje bi se potom objedinile u jedan naučni rad, štampale i distribuirale s ciljem da korist bude što veća. Naučni rad bi bio dostavljen i akademijama islamskog prava, naučnim institucijama, istraživačima na polju islamskog prava i drugim srodnim institucijama i zainteresiranim stranama. - Potreban je angažman akademija islamskog prava i institucija za šerijatske fetve. Aktivan angažman se očekuje od muslimanskih pravnika koji će se suočiti sa vanrednim i novonastalim situacijama u svijetu koji bilježi napredak i promjene. - Neophodno je kontinuirano praćenje naučnog istraživanja oko razumijevanja kriznih situacija kroz različite institucije, istraživačke naučne platforme poput univerziteta, zavoda, centara i stručnih časopisa. Cilj je da savremeno islamsko pravo doprinese u rješavanju problema u zajednicama. Time bi se pokazalo bogatstvo islamskog intelektualnog naslijeđa i potreba ljudskog roda za istim u svakom vremenu i prostoru. 13 Treće: Odluke i preporuke - Učesnici konferencije su podržali mudre odluke koje je donijela Kraljevina Saudijska Arabija a koje se tiču obavljanja umre, posjete časnim mjestima i obavljanja namaza u mekanskom i medinskom Haremu. Pozdravili su preventivne mjere vezane za ovogodišnji hadž gdje je odobreno da ga ove godine obavi 30 % Saudijaca i 70 % stranaca koji borave u Kraljevini. Umanjenje broja hadžija je s ciljem njihove zaštite od opasnosti zaraze i širenja epidemije. Te mjere su u skladu sa šerijatskim propisima i vrhunaravnim ciljevima Šerijata obzirom da su u pitanju izvanredne okolnosti, koje je izazvala pandemija koronavirusa. Mjere su donesene na prijedlog stručnih osoba i u vrijeme kad je to bilo neophodno. Te mjere su jedna od brojnih aktivnosti i napora koje poduzima Kraljevina Saudijska Arabija na lokalnom i svjetskom nivou u borbi sa ovom pandemijom. - Učesnici konferencije su pozdravili vodeću ulogu Kraljevine Saudijske Arabije u slanju pomoći na međunarodnom planu u borbi protiv pandemije koronavirusa te i ublažavanju njenih posljedica. Primjer tome je Centar kralja Selmana za pomoć i humanitarne aktivnosti. Centar je pružio ogromnu materijalnu i medicinsku pomoć kao i pomoć u hrani i distribuciji edukativnih prospekata s ciljem podizanja svijesti o pandemiji. U tome se nije pravila razlika među korisnicima pomoći po boji kože, vjeri niti bilo čemu drugom. Naša vjera je od Allaha Svevišnjeg objavljena kao milost svim svjetovima. - Učenjaci i učesnici konferencije pohvalili su vizionarsku ulogu Ujedinjenih Arapskih Emirata u suočavanju sa ovom krizom, dobrom planiranju, odgovornoj implementaciji, brzoj inicijativi, učešću u razvoju savremenih načina liječenja, kao i vodećoj ulozi Emirata u pogledu solidarnosti sa pogođenim državama bez obzira na vjeru i naciju. Emirati su pokrenuli svoje kopnene, pomorske i zračne flote putem državnih institucija radi pomoći ugroženima od koronavirusa. Prije svih Crveni polumjesec Emirata djelovao je u osiguravanju neophodne zdravstvene i socijalne pomoći protiv koronavirusa za više od 70 država svijeta. - Učesnici su podržali napore Lige muslimanskog svijeta na polju pružanja pomoći i potpore socijalno ugroženim osobama diljem svijeta s ciljem borbe protiv pandemije koronavirusa i ublažavanja ekonomskih i zdravstvenih posljedica zbog 14 te pošasti. Broj korisnika je nekoliko stotina hiljada iz 25 država svijeta. Ove aktivnosti Lige su u okviru njene humane uloge u svijetu gdje pomaže svakoga bez obzira na boju kože, rasu ili vjeru. - Učesnici na konferenciji pozdravili su napore islamskih i drugih zemalja, napore međunarodnih organizacija poput Organizacije islamske saradnje koja je pružila medicinsku i humanitarnu pomoć državama koje su potrebne što je ostavilo lijep utisak i ublažilo posljedice pandemije diljem svijeta. - Konferencija je pohvalila požrtvovanost medicinskih timova u spašavanju ljudskih života, liječenju zaraženih i brigu o njima. Pohvalili su i zalaganja svakog pojedinca i institucije u borbi protiv ove pošasti naglašavajući veliku nagradu koja čeka svakog ko je dao doprinosa u spašavanju života. - Konferencija cijeni humane postupke u svijetu i jedinstvo svih kad je riječ o velikim pitanjima, pitanjima koja zahtijevaju saradnju, solidarnost i učešće svakoga u svijetu. Učesnici konferencije preporučuju sljedeće: - Formiranje komisije koja će sažeti pravne (fiqhske) propise i promišljanja tokom sesija ove konferencije koje bi se potom objedinile u jedan naučni rad, štampale i distribuirale s ciljem da korist bude što veća. Naučni rad bi bio dostavljen i akademijama islamskog prava, naučnim institucijama, istraživačima na polju islamskog prava i drugim srodnim institucijama i zainteresiranim stranama. - Potreban je angažman akademija islamskog prava i institucija za šerijatske fetve. Aktivan angažman se očekuje od muslimanskih pravnika koji će se suočiti sa vanrednim i novonastalim situacijama u svijetu koji bilježi napredak i promjene. - Neophodno je kontinuirano praćenje naučnog istraživanja oko razumijevanja kriznih situacija kroz različite institucije, istraživačke naučne platforme poput univerziteta, zavoda, centara i stručnih časopisa. Cilj je da savremeno islamsko pravo doprinese u rješavanju problema u zajednicama. Time bi se pokazalo bogatstvo islamskog intelektualnog naslijeđa i potreba ljudskog roda za istim u svakom vremenu i prostoru. 15 - Neophodno je pridržavati se svih odluka i mjera koje su donijele nadležne zdravstvene i sigurnosne institucije s ciljem suočavanja s ovom pandemijom. Te odluke su obavezujuće šerijatom obzirom da se njima ostvaruje dobrobit i uklanja šteta. Onaj ko ih krši ili je nemaran spram njih po šerijatu je grješnik i po zakonu podliježe sankcijama. - Pozivaju se svi muslimani da kontinuirano izvršavaju svoje islamske, ljudske, šerijatske i civilizacijske obaveze. Pozivaju se da nastave davati dobrovoljne priloge i zekat te da rade na pomaganju onih koji su pogođeni pandemijom koronavirusa. - Pozivaju se svi muslimani da imaju samilosti i da sarađuju sa svim članovima zajednice u kojoj žive. Neka pokažu solidarnost, islamsku etiku i islamske vrijednosti u vrijeme kriza i nedaća. - Pozivaju se imami i vaizi te intelektualne i obrazovne platforme da izvršavaju svoje uloge po pitanju usmjeravanja ljudi i pružanja pomoći na polju duhovnosti i kulture a uz upotrebu savremenih sredstava komunikacije. Svi treba da grade civilizacijski humani diskurs na svjetskom nivou te kod ljudi treba da bude nadu i optimizam. U vrijeme nedaća i iskušenja treba nastojati da se olakša i treba pokazati samilost. Na kraju učesnici konferencije upućuju svoju zahvalnost Ligi muslimanskog svijeta i Vijeću za šerijatske fetve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima što su organizirali i bili pokrovitelji ove konferencije. Istakli su napore koje ulaže šeikh dr. Muhammed bin Abdulkerim Al-Isa, generalni sekretar Lige muslimanskog svijeta i predsjednik Vijeća islamskih učenjaka, kao i napore šeikha Allamah Abdullaha bin Al-Šejha Al-Mahfuza bin Bayyha, predsjednika Vijeća za šerijatske fetve u Emiratima na polju predočavanja svijetle i istinske slike o milosti vjere islama i toleranciji islamskog vjerozakona. Učesnici su naglasili njihove napore i na polju hizmeta vrijednostima islamske tolerancije i umjerenosti, islamskog i ljudskog bratstva kao i solidarnosti među narodima različitih nacija, vjera i kultura. Kao završnu poruku, učesnici virtualne konferencije o pandemiji koronavirusa su uputili dovu Svevišnjem Allahu da im podari uspjeh i pomoć te da Kraljevini Saudijskoj 16 Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, njihovim narodima i vlastima, podari najbolje blagodati, a da nedaću i pandemiju otkloni od svake islamske zemlje i od svih ljudi u svijetu uopće. Neka je salavat na našeg vjerovjesnika Muhammeda, na njegovu porodicu i sve ashabe i neka je hvala Allahu Gospodaru svih svjetova. Amin! Izdato na datum: 28.11.1441. H. 19.7.2020. god. Regionalni ured Lige muslimanskog svijeta u BiH Prijevod: Edo Mešić i Nezir Jašarević Pregled i korektura prijevoda: šejh dr. Mustafa (Ibrahim) Cerić, reisu-l-ulema i vrhovni muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (1993-2012), predsjednik Upravnog odbora Centra za dijalog - Vesatijja Regionalni direktor Ureda Lige muslimanskog svijeta u Bosni i Hercegovini dipl .inž. Abdullah bin Rahmatallah Qari 15 - Neophodno je pridržavati se svih odluka i mjera koje su donijele nadležne zdravstvene i sigurnosne institucije s ciljem suočavanja s ovom pandemijom. Te odluke su obavezujuće šerijatom obzirom da se njima ostvaruje dobrobit i uklanja šteta. Onaj ko ih krši ili je nemaran spram njih po šerijatu je grješnik i po zakonu podliježe sankcijama. - Pozivaju se svi muslimani da kontinuirano izvršavaju svoje islamske, ljudske, šerijatske i civilizacijske obaveze. Pozivaju se da nastave davati dobrovoljne priloge i zekat te da rade na pomaganju onih koji su pogođeni pandemijom koronavirusa. - Pozivaju se svi muslimani da imaju samilosti i da sarađuju sa svim članovima zajednice u kojoj žive. Neka pokažu solidarnost, islamsku etiku i islamske vrijednosti u vrijeme kriza i nedaća. - Pozivaju se imami i vaizi te intelektualne i obrazovne platforme da izvršavaju svoje uloge po pitanju usmjeravanja ljudi i pružanja pomoći na polju duhovnosti i kulture a uz upotrebu savremenih sredstava komunikacije. Svi treba da grade civilizacijski humani diskurs na svjetskom nivou te kod ljudi treba da bude nadu i optimizam. U vrijeme nedaća i iskušenja treba nastojati da se olakša i treba pokazati samilost. Na kraju učesnici konferencije upućuju svoju zahvalnost Ligi muslimanskog svijeta i Vijeću za šerijatske fetve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima što su organizirali i bili pokrovitelji ove konferencije. Istakli su napore koje ulaže šeikh dr. Muhammed bin Abdulkerim Al-Isa, generalni sekretar Lige muslimanskog svijeta i predsjednik Vijeća islamskih učenjaka, kao i napore šeikha Allamah Abdullaha bin Al-Šejha Al-Mahfuza bin Bayyha, predsjednika Vijeća za šerijatske fetve u Emiratima na polju predočavanja svijetle i istinske slike o milosti vjere islama i toleranciji islamskog vjerozakona. Učesnici su naglasili njihove napore i na polju hizmeta vrijednostima islamske tolerancije i umjerenosti, islamskog i ljudskog bratstva kao i solidarnosti među narodima različitih nacija, vjera i kultura. Kao završnu poruku, učesnici virtualne konferencije o pandemiji koronavirusa su uputili dovu Svevišnjem Allahu da im podari uspjeh i pomoć te da Kraljevini Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, njihovim narodima i vlastima, podari najbolje blagodati, a da nedaću i pandemiju otkloni od svake islamske zemlje i od svih ljudi u svijetu uopće. Neka je salavat na našeg vjerovjesnika Muhammeda, na njegovu porodicu i sve ashabe i neka je hvala Allahu Gospodaru svih svjetova. Amin!

Objavljeno: 28.11.1441. H. 19.7.2020. god. Regionalni ured Lige muslimanskog svijeta u BiH

Prijevod: Edo Mešić i Nezir Jašarević

Pregled i korektura prijevoda: šejh dr. Mustafa (Ibrahim) Cerić, reisu-l-ulema i vrhovni muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (1993-2012),

predsjednik Upravnog odbora Centra za dijalog - Vesatijja

Regionalni direktor Ureda Lige muslimanskog svijeta u Bosni i Hercegovini dipl .inž. Abdullah bin Rahmatallah Qari