U Islamskom centru Zagreb, 6.12.2018., u okviru Tribine četvrtkom „dr. Sulejman Mašović“ upriličena je promocija knjige "Islam u kulturnom identitetu Europe" autora akademika  Rešida Hafizovića. Moderator je bio Nermin Hodžić koji je prisutnima predstavio osnovne informacije o knjizi kao i biografiju cijenjenog profesora na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Prisutnima se obratio i direktor Instituta Ibn Sina iz Sarajeva dr. Kazem Zoghi Barani. Mr.sc. Saeid Abedpour je govorio o sadržaju i važnosti djela akademika Hafizovića predstavivši poglavlja i glavne teme u svakom od njih.
Na kraju se prisutnima obratio i sam autor akademik Hafizović koji je u vrlo zanimljivom predavanju pokušao pojasniti današnje stanje u kojemu se ummet nalazi. Pored brojnih razloga jedan od najznačajnijih je nedostatak obrazovanja kao i zapostavljanje razvoja intelektualnog islama odnosno onoga kojeg čovjek promišlja na uštrb kojeg je mahom mjesto zauzeo obredni islam koji se svodi uglavnom na ispunjavanje propisanih obreda. Za svaku od tvrdnji prof. dr Hafizović je ponudio i vrlo zanimljive primjere iz povijesti, poput onoga muslimana s Pirineja, odnosno iz Andaluzije, gdje su mnogi vrhunski znanstvenici živjeli i radili te donosili svjetlost razvoja i napretka koje je obasjavalo mnogo šire područje od onoga u kojemu je nastalo dosežući i do najudaljenijih krajeva Europe. Istovremeno, naglasio je da je danas muslimana mnogo, ali i da njihov plač nitko ne čuje niti predstavljaju značajan čimbenik na globalnoj sceni, a zbog nedostatka kvalitetnog obrazovanja, muslimana danas nema ni na „svjetskoj pijaci ideja.“ Uglavnom, već je ustaljeno i prihvaćeno da rijetko s Istoka dolazi zamah razvoja. Autor nije želio govoriti o samoj knjizi, ali je izrazio nadu da će se većini svidjeti. Napomenuo je da se u pisanju djela, koje je nastajalo kroz nekoliko godina, uvijek vodio principom da činjenice moraju biti te koje definiraju sadržaj djela, a ne eventualna zamjerka nekoga tko će ju čitati. Knjiga broji 315 stranica, započinje uvodnim dijelom koji slovi o “Duhovnom islamu – religija ljubavi za Evropu”, nastavlja se kroz sedam vrlo sadržajnih: “O kulturnom identitetu Evrope”, “Andaluzija – Zemlja zbog koje je Poslanik plakao”, “Od literalne kartografije orijentalizma do imaginativne geografije Orijenta”, “Nova heografija nasilja”, “Katolička crkva- posljednji bastion orijentalizma”, “Islam post-kršćanske Europe”, “Medinska povelja- model Ustava za Europsku Uniju”, a završava sa bibliografijom i indexima pojmova i imena.