U ponedjeljak, 9. studenoga 2026. godine, na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, mr. sc. Hidajet ef. Hasanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Rijeka, uspješno je obranio doktorsku disertaciju pod naslovom „Recepcija kršćansko-muslimanskog dijaloga u djelima Mate Zovkića“, čime je stekao akademski stupanj doktora islamskih nauka.

Doktorska disertacija obranjena je pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. Nedžad Grabus, reisul-ulema i mentor, prof. dr. Almir Fatić, predsjednik povjerenstva, te prof. dr. Orhan Jašić, član povjerenstva.

Svečanom akademskom činu nazočili su članovi obitelji, prijatelji i kolege, a među prisutnima bili su i dekan Fakulteta islamskih nauka prof. dr. Mustafa Hasani te istaknuti katolički teolog prof. dr. Franjo Topić.

Ovaj akademski uspjeh ima posebno značenje za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj jer je Hidajet ef. Hasanović, nakon muftije dr. Aziza Hasanovića, prvi imam, odnosno glavni imam iz njezinih redova koji je stekao doktorat iz područja islamskih nauka. Time je dodatno osnažen znanstveni i intelektualni potencijal Islamske zajednice u Hrvatskoj, osobito u području koje ima neposrednu važnost za njezino vjersko i društveno djelovanje.

Dijalog kao izraz vjerničke zrelosti, a ne odricanja od vlastitog identiteta

U središtu doktorskog istraživanja nalazi se teološka misao i djelovanje prof. dr. Mate Zovkića, jednoga od istaknutih katoličkih teologa i promicatelja kršćansko-muslimanskog dijaloga u Bosni i Hercegovini i široj regiji.

Analizirajući njegov bogat znanstveni i teološki opus, Hasanović je ukazao na važnost dijaloga koji nadilazi formalne susrete, protokolarne izjave i institucionalnu suradnju te postaje sastavnim dijelom svakodnevnog života vjernika i njihova odnosa prema drugima.

Jedna od temeljnih poruka istraživanja jest da autentičan međureligijski dijalog ne podrazumijeva odricanje od vlastitih vjerskih uvjerenja, nego sposobnost da se vlastita vjera dosljedno živi i svjedoči uz puno poštovanje dostojanstva, uvjerenja i identiteta drugoga.

Dijalog, prema tome, nije prostor nadmetanja u kojemu jedna strana nastoji dokazati svoju nadmoć niti pokušaj poništavanja teoloških različitosti, nego izraz vjerničke odgovornosti, zrelosti i spremnosti na međusobno upoznavanje.

Posebno je istaknuto da se dijalog ne bi smio promatrati isključivo kao društvena potreba ili sredstvo očuvanja mirnog suživota, nego i kao vrijednost koja proizlazi iz samoga vjerskog uvjerenja te čovjekove odgovornosti prema Bogu i drugim ljudima.

U tom kontekstu rad prepoznaje doprinos prof. dr. Mate Zovkića, koji je svojim teološkim promišljanjima, osobnim susretima i akademskim djelovanjem nastojao približiti islam katoličkoj javnosti, suzbijati predrasude i poticati kulturu međusobnog razumijevanja.

Od institucionalnog dijaloga do dijaloga svakodnevnog života

U disertaciji je posebna pozornost posvećena različitim razinama međureligijskog dijaloga, od institucionalnih i teoloških susreta do suradnje u pitanjima od zajedničkog društvenog interesa, a osobito dijalogu svakodnevnog života.

Upravo je življeni dijalog, koji se ostvaruje kroz neposredne ljudske odnose, susrete, solidarnost, međusobno pomaganje i zajedničku odgovornost za društvo, prepoznat kao jedan od najautentičnijih i najplodonosnijih oblika međureligijskog razumijevanja.

Posebno važna poruka obrane odnosila se na načelo uzajamnosti i ravnopravnosti u dijalogu. Istinsko međureligijsko razumijevanje pretpostavlja spremnost da se drugome priznaju dostojanstvo, prava i slobode koje želimo i za vlastitu vjersku zajednicu, osobito u sredinama u kojima pripadnici pojedinih religija žive kao manjina.

Takav pristup ima osobitu vrijednost za hrvatsko društvo i djelovanje Islamske zajednice u Hrvatskoj, gdje se svakodnevno susreću muslimanski i katolički vjernici, a međureligijski dijalog ostvaruje kroz neposredne odnose, obrazovanje, suradnju vjerskih institucija i zajedničku brigu za opće dobro.

U raspravi su otvorena i osjetljiva pitanja povijesnog nasljeđa, odnosa između istine, pravde i pomirenja te opasnosti od instrumentalizacije religije u političke svrhe. Pritom je naglašena potreba za dijalogom koji neće zanemarivati povijesna iskustva i postojeće razlike, ali će biti usmjeren prema odgovornosti, pravednosti, miru i izgradnji međusobnog povjerenja.

Jedna od najsnažnijih poruka istraživanja jest da vrijednost dijaloga nije samo u onome što se o drugome napiše ili izgovori, nego i u onome što se kroz međusobno upoznavanje, poštovanje i suradnju stvarno promijeni u odnosima među ljudima.

Znanstveni doprinos s posebnom vrijednošću za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj

Posebnost ove doktorske disertacije ogleda se i u činjenici da jedan muslimanski teolog, imam i glavni imam, iz perspektive islamskih nauka znanstveno istražuje i kritički vrednuje doprinos istaknutoga katoličkog teologa kršćansko-muslimanskom dijalogu.

Takav istraživački pristup predstavlja vrijedan doprinos razvoju međureligijskih studija, ali i potvrdu važnosti akademske otvorenosti, intelektualne odgovornosti i znanstvenog razumijevanja drugih religijskih tradicija.

Za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj, koja djeluje u većinski katoličkom i pluralnom društvu, zaključci ovoga rada imaju i neposrednu praktičnu vrijednost. Oni dodatno potvrđuju važnost uloge imama kao vjerskog odgojitelja i čuvara islamskog identiteta, ali i odgovornog sudionika društvenog života koji svojim znanjem, djelovanjem i osobnim primjerom pridonosi razumijevanju, povjerenju i kulturi susreta.

Upravo se u tome ogleda i šira vrijednost Hasanovićeva doktorskog istraživanja, koje znanstveno promišljanje povezuje s konkretnim iskustvom vjerskog života i djelovanja Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Akademski i imamski put dr. Hidajeta Hasanovića

Dr. Hidajet Hasanović rođen je 28. travnja 1980. godine u Teočaku u Bosni i Hercegovini. Osnovno obrazovanje započeo je u rodnom mjestu, a završio u Zagrebu, gdje je 1999. godine završio i Zagrebačku medresu „Dr. Ahmed Smajlović“.

Na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu diplomirao je 2004. godine iz područja hadiskih nauka, pod mentorstvom rahmetli prof. dr. Omera Nakičevića, obranivši rad na temu „Odraz učenja porodice Čokić na bošnjačku sredinu“.

Poslijediplomski studij nastavio je na istom fakultetu, gdje je magistrirao iz područja akaidskih nauka s temom „Religijski identitet muslimana u Republici Hrvatskoj“, pod mentorstvom prof. dr. Adnana Silajdžića.

Svoje akademsko usavršavanje zaokružio je doktorskim studijem iz područja komparativnih religija, usmjerivši znanstveni interes prema međureligijskim odnosima i kršćansko-muslimanskom dijalogu.

Autor je više znanstvenih radova objavljenih u Riječkom teološkom časopisu, Glasniku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i zagrebačkom Beharu.

Svoju imamsku službu i djelovanje ostvaruje u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, gdje obnaša dužnost glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Rijeka.

Ulaganje u znanje – ulaganje u budućnost Islamske zajednice

Uspješna obrana doktorske disertacije dr. Hidajeta Hasanovića predstavlja značajno osobno i akademsko postignuće, ali istodobno i vrijedan uspjeh Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Čestitamo dr. Hidajetu Hasanoviću na ovom vrijednom akademskom uspjehu, uz želju da njegovo stečeno znanje, znanstveni rad i dugogodišnje imamsko iskustvo budu trajno nadahnuće i doprinos Islamskoj zajednici, razvoju međureligijskog razumijevanja i općem dobru društva u kojemu živimo.

Mag. Alem ef. Crnkić