Najbrojnija muslimanska država – to je prva asocijacija na Republiku Indoneziju. Druga asocijacija koju često spominju i naše hadžije i hadžinice jest prekrasna organiziranost braće i sestara iz Indonezije. Treća asocijacija na Indoneziju je povijesno širenje islama putem sufijskog djelovanja, trgovačkih mreža i uz kulturnu integraciju islama s lokalnim kontekstom.
No, kakav je vjerski život muslimana Indonezije, kako je organiziran i kakva je intelektualna tradicija ove države, na drugom kraju ummeta, u odnosu na Bosnu i Hercegovinu? Naravno, u jednom kratkom tekstu možemo dati tek opći pregled koji će biti potrebno detaljnije analizirati u budućnosti.
Pregled počinjemo činjenicom da muslimani čine 85–87 % stanovništva Indonezije (243 od ukupnih 280 milijuna stanovnika). Državna okvirna ideologija (Pancasila, „pet principa“) opisuje Indoneziju kao ustavno multireligijsku, sekularnu državu koja priznaje šest službenih religija (islam, protestantizam, katolicizam, hinduizam, budizam i konfucijanizam). Principi Pancasile su vjera u Jednog i Jedinog Boga, pravedna i civilizirana humanost, jedinstvo Indonezije, demokracija i društvena pravda za sve stanovnike Indonezije.
Državno Ministarstvo za religijska pitanja oblikuje i primjenjuje državnu politiku prema religijskim zajednicama u kojoj islam ima značajnu, ali ne monopolističku ulogu. Ministar za religijska pitanja u aktualnom mandatu je Nasaruddin Umar, glavni imam Istiklal džamije u Jakarti (nacionalne džamije Republike Indonezije).
U rujnu 2025. godine formirano je posebno ministarstvo koje je preuzelo brigu o organizaciji hadža i umre, te je taj odjel izdvojen iz Ministarstva za religijska pitanja zbog težnje za još većom efikasnošću, s ciljem umanjenja lista čekanja na obavljanje hadža. U Indoneziji čekanje na obavljanje hadža može trajati i više od 30 godina.
Medžlis uleme Indonezije (MUI, Majelis Ulama Indonesia) je nacionalno vijeće uleme koje donosi fetve, daje vjerska mišljenja i time unosi vjersku ekspertizu u društvena pitanja koja analizira. Ministarstvo za religijska pitanja i MUI su institucionalna jezgra islama u Indoneziji.
Uz to, dvije najsnažnije tradicionalne organizacije su Nahdatul Ulama i Muhammadiyah i one djeluju kao široke društveno-intelektualne baze koje su iznimno aktivne na terenu kroz različite vrste aktivnosti (humanitarni rad, obrazovanje, bolnice…).
Organizacija Nahdatul Ulama aktivno je promovirala ideju „Islam Nusantara“. Nusantara je termin koji označava „arhipelag“ ili „vanjske otoke“, a u suvremenoj upotrebi označava nacionalni teritorij Indonezije. Nusantara je i naziv budućeg glavnog grada Indonezije koji je u izgradnji. Ideja Islam Nusantara odražava dijalektiku između učenja islama i iznimno bogate raznolikosti indonezijske lokalne stvarnosti i kulture, a što rezultira teološki artikuliranim i primijenjenim umjerenim učenjem islama.
Na skupu ISOMIL (International Summit of Moderate Islamic Leaders, Internacionalni samit umjerenih islamskih predvodnika) održanom 2016. godine sudjelovalo je oko 400 sudionika iz brojnih država svijeta i taj skup je rezultirao deklaracijom kojom se svijetu nudi islamska paradigma promocije harmonije i mira, uz poseban osvrt na opasnosti radikalizacije.
Pokret Muhammadiyah ima reformistički (tedždid) pristup, uz dugogodišnju praksu grupnog idžtihada i ideju islama kao „din al-hadara“ (religije koja gradi civilizaciju, temeljeno na vrijednosti tevhida u kreiranju dobrog života za sve). U toj ideji su četiri temelja izgradnje islamske civilizacije, a to su:
obrazovanje koje gradi inkluzivnu i progresivnu civilizaciju (Islam Berkemajuan, riječ „maju“ znači „kretati se naprijed“);
izgradnja ličnosti kroz vrijedan rad, viziju i dobre međuljudske odnose;
solidarnost kao osnova za izgradnju mirnog okruženja;
progres i inovacija u duhu progresivnog islama koji pripremaju buduće generacije za predstojeće izazove.
Odnosi između ovih aktera su kombinacija suradnje i pregovora u pluralnom i decentraliziranom kontekstu. Najčešća polja suradnje i/ili pregovora su pitanja reguliranja i organizacije obrazovanja u školama s internatima (pesantren) koje vode različite organizacije, zatim pitanje halal-certificiranja te donošenja fetvi.
Povezanost između državnih institucija, uleme i društvenih pokreta stvara okvir u kojem religija oplemenjuje javni prostor. To je podsjetnik na to da očuvanje vjerskog identiteta nije zatvaranje, nego stalno intelektualno preispitivanje, izgradnja institucija i odgovoran angažman u društvu.
Senad ef. Hevešević, glavni imam MIZ Osijek