H. SALIM ŠABIĆ - biografija
Salim Šabić je rođen 18. lipnja 1936. godine u Gračanici od oca hafiza Muhammeda i majke Hasiba-hanume. Njegov otac je bio poznati zemljoposjednik, dobar alim, poznavalac i hafiz Kur'ana Časnog. Rođen je kao sedmo dijete u jednoj ulemanskoj porodici u kojoj su dva njegova starija brata završila Behram-begovu medresu u Tuzli. Mada niko iz njegove obitelji nije biop profesionalno angažiran u Islamskoj zajednici oni su ne samo gajili islamske znanosti nego su bili i njeni veliki pomagači pa su čak i sami brinuli o svojoj mahalskoj džamiji.
Njegova obitelj je bila čuvar tradicije tako da je rahmetli Salim još u drugom razredu osnovne škole nosio fes, pa mada je bio najbolji učenik, kada su komunisti došli na vlast Salim je zbog toga isključen iz osnovne škole. Poslije je ipak nastavio osnovnu školu (bez fesa) i tako se 1951. godine upisao u srednju krojačku školu. 1954. godine završava krojački zanat i na poziv jednog gračanlije otac ga šalje u Zagreb na usavršavanje krojačkog zanata. U Zagrebu mu je stariji brat već studirao na ekonomskom fakultetu. Došao je na par mjeseci o ostao je sve do 1957. godine kada odlazi na odsluženje vojnog roka. Kada se 1959. godine iz vojske vratio u rodnu Gračanicu gdje mu je bio osiguran samostalan obrt mladi Salim je shvatio da je njegovo mjesto u velegradu i tako se ponovno vraća u Zagreb.
1960. godine upisuje obrtničku školu na kojoj 1962. polaže majstorski ispit a 1963. otvara samostalan krojački obrt. Vrlo brzo se afirmirao kao dobar modni kreator ali i pošten, ozbiljn i i sposoban obrtnik. Stiče klijentelu i među poznatim javnim osobama pa priređuje samostalne modne revije i redovno je zapažen na kolektivnim revijama. S toga ga obrtnici grada Zagreba (najačeg obrtničkog centra u SFRJ) biraju za predsjednika svoje udruge, te regionalne zanatske komori i člana Izvršnog odbora privredne komore Hrvatske te za zastupnika obrtnika u Saboru SR Hrvatske. Hrvatska obrtnička komora mu dodjeljuje svoje najviše priznanje Povelju.
1965. godine stupa u brak s Uma-hanumom iz Bihaća, rođenom Ibrahimpašić, čija je obitelj nakon II. svjetskog rata protjerana iz Bos. Petrovca. 1967. godine im se rađa sin Haris-Muhammed a 1969. sin Mirza.
Obiteljski odgoj u muslimanskoj ulemanskoj obitelji je bitno odredio njegovu životnu filozofiju. Odmah po dolasku u Zagreb se aktivno uključuje u džemat u Tomašićevoj i tamo s ostalim mladim muslimanima na čelu s dr. Sulejmanom Mašovićem 1962. godine pokreću Islamsku tribinu četvrtkom. Ova tribina postaje čuvena na prostorima bivše Jugoslavije i postaje jezgra okupljanja onih koji se ne mire s tadašnjom obamrlošću Islamske zajednice i neizmjeran je njen doprinos razvoja Islamske zajednice i izgradnji Zagrebačke džamije.
17. 11. 1972. godine na sjednici Odbora Islamske zajednice Zagreb je imenovan Odbor za pripremu i gradnju džamije. U tom odboru se našao i Salim Šabić. Kada su 20. 05. 1977. godine na sjednici istog Odbora izabrani novi članovi Odbora za gradnju džamije za njegova predsjednika je izabran Salim Šabić (bio je to Odbor pod čijim je vođstvom uz Allahovu pomoć izgrađena Zagrebačka džamija). Već iduće godine (1978) delegacija na čelu s rahmetli Salimom posječuje predsjednika Izvršnog vijeća Grada Zagreba Stjepana Jozinca i traže da im se odobri gradnja džamije na jednoj od tri lokacije: Folnegovićevo naselje, Sloboština ili između Maksimira i tvornice Kraš. 1980. godine Odbor na čelu s rahmetli Salimom vrši posljednje pripreme za gradnju džamije i konačno nakon desetljeća snova NOVA ZAGREBAČKA DŽAMIJA se počinje graditi.
Dana 11. rujna 1981. organizirana je svečanost polaganja kamena temeljca za novu Zagrebačku džamiju u Borovju. Dobivenu parcelu koja je inače bila zasađena crnim patlidžanima trebalo je pripremiti za svečanost. Tu se je pokazao zagrebački džemat u svojem najljepšem obliku sloge. Radnim se je akcijama u nekoliko tjedana očistio čitav teren.
Na svečanosti polaganja kamena temeljca nazočili su mnogi uzvanici i gosti, a samu svečanost je otvorio imam zagrebački Ševko ef. Omerbašić, te Salim Šabić, predsjednim Građevinskog Odbora. Na svečanosti je govorio i Reisul-ulema Islamske zajednice u SFRJ Naim ef. Hadžiabdić. Posljednji je govornik bio dr. Ahmed Smajlović, predsjednik Starješinstva (današnji Mešihat) Islamske zajednice za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju.
Nakon završenih govora, Reisu-l-ukema Naim ef. Hadžiabdić, Salim Šabić i Mustafa Plićanić otišli su do mjesta gdje je trebalo postaviti kamen temeljac. Tu je Salim Šabić zaklao kurban (ovna), te su onda uz učenje tekbira postavili povelju kao kamen temeljac.
GRADNJA DŽAMIJE
Odbor islamske zajednice u Zagrebu, na čelu s Mustafom Plićanićem i Građevinski odbor na čelu sa Salimom Šabićem počinju teški posao izgradnje. Temeljem financijskog ugovora s GRO TEHNIKOM i na temelju garancije Privredne banke 14. prosinca 1981. izvođač je započeo s iskopom zemlje, da bi početkom 1982. počelo betoniranje temeljnih stopa.
Emisari ovog džemata h. Ševko ef. Omerbašić i h. Salim Šabić, posredovanjem dr. Baše iz Sudana odlaze u posjet šejh Sultanu od Šarže, koji je prihvatio da bude vakif džamije, i tom je prigodom dao svoj prilog od 2,5 milijuna US dolara, postavši tako najvećim vakifom bez ikakvih zahtjeva.
19. kolovoza 1983. godine u posjet zagrebačkim muslimanima je došao šejh Sultan od Šarže osobno. Visokog gosta dočekali su predstavnici vlasti ali i predstavnici muslimana na čelu sa dr. Ahmedom Smajlovićem. Tom prigodom najveći vakif Zagrebačke džamije je obišao objekat i obećao daljnju pomoć ako to uztreba, a Sultanova supruga je snosila troškove hadža za 10 džematlija iz Zagreba.
Nakon pet godina predanog rada na organizaciji a još više nakon pređenih stotina tisuća kolometar u prikupljanju sredstava potrebitih za izgradnju ovog velebnog objekta konačno 24. 04. 1987. godine h. Salim Šabić otvara Zagrebačku džamiju (radno otvaranje). Ova čast mu je pripala po odluci svih organa Islamske zajednice u SFRJ.
ANGAŽMAN H. SALIMA ŠABIČA U TIJELIMA I ORGANIMA ISLAMSKE ZAJEDNICE
Od šesdesetih godina rahmetli Salim je stalno bio angažiran u organima i tijelima Islamske zajednice u Zagrebu i Republici Hrvatskoj. Skoro neprestano je bi ćlan Odbora (Medžlisa) Islamske zajednice Zagreb a u nekoliko mandata i njegov predsjednik. Bio je i prvi predsjednik Sabora Islamske zajednice Hrvatske i Slovenije i član Mešihata. Njegov angažman je bio vrlo zapažen i u tijelima i organima Islamske zajednice u SFRJ. Tako je godinama bio član Sabora islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije i Vrhovnog sabora Islamske zajednice u SFRJ. 1980. godine je izabran za podpredsjednika Sabora Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije a 1988. godine, poslije ostavke Fikreta Karčića rahmetli Salim je izabran i za predsjednika toga Sabora.
ANGAŽMAN H. SALIMA ŠABIČA U POLITICI I KULTURI
Godine 1990. h. Salim Šabić je bio jedan od osnivača i prvi potpredsjednika Stranke demokratske akcije - SDA. Među osnivačima je i svih muslimanskih i bošnjačkih asocijacija u Republici Hrvatskoj (SDA, Preporoda, Merhameta). Posebice će ostati upamćen njegov angažman i doprinos Domovinskih ratova u R. Hrvatskoj i Bosni i Hercegovin. Početkom agresije na Hrvatsku 1991. godine član je Kriznog štaba muslimana a kada 1992. godine počinje agresija na Bosnu i Hercegovinu h. Salim je i ćlan Kriznog štaba muslimana Hrvatske za pomoć Bosni i Hercegovini a 1996. godine je izabran i za podpredsjednika Hrvatskog društva prijatelja Bosne i Hercegovine.
20. veljače 2001. godine naš h. Salim se preselio svome Plemenitom Stvoritelju a 23. veljače Mirogaj je bio svjedokom jednom od najimpresivnijih ispraćaja na Ahiret. Malo je onih s ovih prostora s tako bogatom biografijom, onih koji su toliko toga humanog i plemenitog učinili za svoj narod, svoju vjeru i sve ljude. Rahmetli Salim nije želio biti samo promatrač događaja i zbivanja. Želio je biti pokretačem, kreatorom i sudionikom svega dobrog što se na ovim turbulentnim prostorima događalo. Ostavio je svoj neizbrisivi pečat i s punim pravom zaslužuje biti našim uzorom.
Allahu naš Milostivi uvedi našeg h. Salima u svoje džennete!
Amin ja Rabbe-l-alemin!
Avdo Imširović
