U četvrtak, 14. svibnja 2026. godine, na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, Alem ef. Crnkić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sisak, uspješno je obranio magistarski rad pod naslovom „Islam i muslimani u časopisima iz područja društvenih i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2016. godine“ te stekao zvanje magistra islamskih znanosti.

Povjerenstvo su činili prof. dr. dr. Orhan Jašić (predsjednik), prof. dr. Sedad Dizdarević (član) i prof. dr. Ahmet Alibašić (mentor).

Uz obitelj i prijatelje, javnoj obrani nazočio je i muftija akademik dr. Aziz ef. Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, koji je čestitao kandidatu na uloženom trudu u istraživanju teme kojom je dao važan znanstveni doprinos razumijevanju načina na koji hrvatska znanstvena periodika percipira islam i muslimane.

Nakon uvodnih riječi predsjednika povjerenstva i predstavljanja kandidata od strane mentora, Alem Crnkić predstavio je predmet, metode i rezultate višegodišnjeg istraživanja.

Analiza je obuhvatila 105 radova objavljenih u 39 hrvatskih znanstvenih časopisa u razdoblju od 1990. do 2016. godine, prikupljenih putem portala Hrčak i fondova Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Time rad predstavlja prvu sustavnu analizu ovoga korpusa te može poslužiti kao temelj za buduća istraživanja, osobito za razdoblje nakon 2016. godine i za komparativne studije prikaza različitih religijskih tradicija u hrvatskoj akademskoj javnosti.

Središnje istraživačko pitanje glasilo je: je li diskurs o islamu i muslimanima u hrvatskoj znanstvenoj periodici orijentalistički ili islamološki?

Analiza je pokazala da u većini radova prevladava islamološki pristup — kontekstualan, analitičan i bez redukcionizma.

Islam se u analiziranim radovima najčešće prikazuje kao religijska, kulturna, povijesna i civilizacijska stvarnost europskog prostora, a ne kao sigurnosna ili civilizacijska prijetnja.

Neoorijentalistički tragovi prisutni su sporadično, uglavnom u sigurnosno-političkim kontekstima, ali ne određuju karakter akademskog diskursa.

Porast interesa za ovu temu izravno korelira s ključnim geopolitičkim događajima — napadima 11. rujna, Arapskim proljećem, migrantskom krizom te obljetnicama priznavanja islama u Republici Hrvatskoj.

– Hrvatska akademska zajednica islamu i muslimanima najčešće pristupa kroz prizmu međureligijskog dijaloga, identiteta, povijesti i civilizacijskog doprinosa, a znatno manje kroz sigurnosno-političku paradigmu. Hrvatska znanstvena periodika pozicionira se kao prostor kritičkog, ali u osnovi konstruktivnog i dijaloškog promišljanja islama – zaključeno je u radu mr. Crnkića.