P O V I J E S T

POVIJEST MEDŽLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE ZAGREB

PREMA PREDLOŠKU PROF. DR. OSMANA MUFTIĆA

PRIPREMA ZA GRADNJU NOVE ZAGREBAČKE DŽAMIJE



1962. godine odbor pod rukovodstvom Asima Šaæiragiæa je od gradskih vlasti ishodio graðevinsku parcelu od 6 438 m na Bijenièpkoj cesti na južnoj strani Mirogoja i usvojen je idejni projekat arhitekata Jurja Neidhardta i Džemala Èeliæa sa Arhitektonskog fakulteta iz Sarajeva, èija maketa je na slici.

Ubrzo iza rušenja džamije je izabran novi Obor Islamske zajednice, u kojem su pored predsjednika Misimoviæa bili još Hifzi ef. Alagiæ, dr. Sulejman Mašoviæ, Murat Omanoviæ, Asim Šaæiragiæ, Mehmedalija Jusufbegoviæ, Riza Elezoviæ i Hajro Muzuroviæ. Odmah se poèelo razmišljati i dogovarati se o graðenju nove džamije.

Novi zamah ideji za izgradnju džamije je dao Odbor Islamske zajednice iz 1962. godine, kojemu je na èelu bio g. Asim Šaæiragiæ, izuzetni sposoban obrtnik iz Zagreba. Okupio je ekipu entuzijasta u kojoj su osim imama Merzuk ef. Vejzagiæa bili dr. Sulejman Mašoviæ, Hifzi ef. Alagiæ, dr. Muhamed Baliæ, Alija Èabaravdiæ, Edhem Æelhasiæ, dr. Kamil Kamariæ, Salim Šabiæ, Azim Karamehmedoviæ, Azra Ruždija i Sejida Bejtoviæ. Odbor je prvo pristupio ureðivanju prostorija u Tomašiæevoj ulici br 12. Mlaði su èlanovi oko sebe okupljali našu tadašnju mladež, koja se pojavljivala u džamiji, pa su, pored uobièajenih islamskih dužnosti poèeli stvarati i jezgru buduæih društvenih aktivnosti, od izleta i sijela pa do nogometa. Život je u Islamskoj zajednici postepeno postajao življim i organiziranijim, a istodobno je kopnila i napeta politièka situacija.

Asim Šaæiragiæ je svojim društvenim vezama odmah zapoèeo i s traženjem novih moguænosti za novu džamiju. Osnovan je Graðevinski odbor za gradnju džamije u sastavu: Asim Šaæiragiæ - predsjednik, dr. Osman Muftiæ - tajnik, ing. Hamdija Samardžiæ, ing. Mustafa Cvijetiæ, ing. Muhamed Mujièiæ, ing. Azim Karamehmedoviæ, ing. Nedim Lagumdžija, Ismet Goluboviæ, Huso Mehanoviæ, Ferid Mekiæ, dr. Salih Salahoviæ, Salim Šabiæ, Smajo Tataragiæ, ing. Emin Softiæ, Ibrahim Busovaèa, Midhat Šeæerkadiæ, dr. Sulejman Mašoviæ, dr. Salko Kuloviæ, Rasim Omanoviæ, dr. Šemso Tankoviæ, ing. Seid Husedžinoviæ, Muharem Teskeredžiæ, Alija Èabaravdiæ, Edhem Èelhasiæ, Sakib Bulbuloviæ, Mustafa Srna, Džemo Muhasiloviæ, Azim Muzuroviæ i Hivzi ef. Alagiæ.

Predsjednik je Odbora Asim Šaæiragiæ uspio od Gradske skupštine ishoditi lokaciju za izgradnju džamije (6 438 m2). Ova se lokacija nalazila na južnoj strani zagrebaèkog groblja Mirogoj. Raspisan je proglas i iz pristiglih rješenja odabrano je idejno rješenje poznatog arhitekta Jurja Neidhardta i njegovog suradnika prof. Džemala Èeliæa, obojice s Arhitektonskog fakulteta iz Sarajeva.

Poèelo je ponovno skupljanje novca za gradnju džamije. Ideja je Asima Šaæiragiæa za ostvarivanjem prihoda bila da zapoènemo s izdavanjem kazeta s vjerskim sadržajem, što se kasnije pokazalo kao izuzetno korisno i djelotvorno.

U to doba dolazi do izbora novog Odbora za gradnju džamije, kojem je na èelu sada bio Salim Šabiæ, podpredsjednici Osman Muftiæ i Azim Karamehmedoviæ, a èlanovi h. Ahmed Ikanoviæ-tajnik, Ševko ef. Omerbašiæ, Asim Šaæiragiæ, Mustafa Pliæaniæ, Ferid Mekiæ-blagajnik, Ibrahim Busovaèa, dr. Sulejman Mašoviæ, Mirsad Srebrenikoviæ, Muhamed Ali, Asim Badiæ, Mustafa Srna, Fehim Nuhbegoviæ, Adnan Omanoviæ, Hazim Krajnoviæ, Nadžija Muftiæ, Fahrudin Muzuroviæ, Nasuf Ali, Salih Alièelebiæ, Mehmed Sarajliæ, Æoso Bauk, Uzeir Huskoviæ, Merzuk Žuniæ, Salih Vikalo, , Muharem Džaferi i Ismail Mujiæ .