 |
U nedelju 25. 11. 2007./ 15. 11. 1428. h. godine dramski studi KDBH PREPOROD
je u Kongresnoj dvorani Islamskog
centra izveo dramsku predstavu
na temu MESNEVIJE velikog
islamskog filozofa, pjesnika
i sufije Mevlana
Dželaluddina
Rumija.
|
Drama nastala prema stihovima iz Mesnevije Dželaluddina Rumija zamišljena je kao šest prizora u kojima se obrađuje po jedna priča iz svake od šest Mesnevija. Priče simboliziraju duhovno napredovanje ili uspinjanje duše kroz materijalni svijet.Tumačenje Mesnevije (a zašto ne i kroz nadahnutu dramsku predstavu) poseban je vid prijateljstva u kojem su slušatelj i tumač podjednako važni. I jedan i drugi oplemenjuju se međusobno izmjenjujući uzvišeno znanje Rumijeve Knjige. S pravom se kaže da je pravilno postavljeno pitanje ujedno i odgovor. |
|
 |
Da bi gledatelju što bolje bio dočaran taj odnos, u predstavi je angažiran izvorni govornik perzijskog jezika, prevoditelj Ebtehaj Navaey, koji ujedno glumi Hazreti Mevlanu. Gospodin Navaey pjeva i govori stihove na perzijskom, bosanskom i arapskom s pozicije pripovjedača, dok se ostali glumci u dinamičnom slijedu izmjenjuju na sceni.Trilingvalnost predstave vrlo je važna jer se njome uvećava jezična magija, omiljela svakom podatnom uhu, a da se ne oštete vibracije tanahne opne autentičnog jezika kojim je pisana Mesnevija - perzijskom. Veći dio radnje u predstavi odigrava se na bosanskom jeziku. |
U predstavi se, također, pokušala dati poveznica Rumija sa suvremenošću, koja je moguća i koja je stoga fascinantna, ali i neskriveni naputak kako čitati i shvaćati Mesneviju u današnje elektroničko doba. Ova predstava je jedan od ponajboljih načina predstavljanja i promoviranja bogate islamske sufijske misli i perzijske kulturne tradicije Zapadu. Ostaje nada svih aktera koji s ciljanom srčanošću sudjeluju
u ovoj predstavi da će neki gledatelj nakon predstave uzeti Mesneviju u ruke i počastiti svoju dušu najslađom duhovnom slasticom, a to je ljubav.
Sead Begović |
|
 |
U radu na scenariju za predstavu dramaturg se služio prijevodima Mesnevije s engleskog na bosanski, autora Velida lmamovića, te prijevodima s perzijskog na bosanski autora Fejzulaha Hadžibajrića i i Azre Abadžić Navaey.
Predstavu su financirali:
Iranski kulturni centar u Zagrebu uz svesrdnu pomoć savjetnika za kulturu Seyed Ehsan Ghazizadeh Hashemija i
Državni proračun Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske
|
O Rumiju i Mesneviji
Gle, sam sebi sam neznan, pa što mi je, zaboga, činiti? (...)
U mjestu izvan najdaljeg mjesta, u predjelu bez sjene i traga,
Dušu i tijelo nadilazeći,
Ja vazda nanovo živim u duši mojega Ljubljenog!
|
|
 |
Malo je koji pjesnik i mislilac, univerzalnošću svoje poruke, ostavio tako upečatljiv trag u povijesti ljudske misli kao što je to slučaj s Mevlanom Dželaluddinom Rumijem (1207.-1273.),bez sumnje najznamenitijim mističkim pjesnikom, kako Istoka tako i Zapada. Da je misao ovog nadahnutog srednjovjekovnog mistika i danas, nakon toliko stoljeća, živo prisutna i aktualna, potvrđuje i odluka UNESCO-a da 2007. proglasi međunarodnom godinom Rumija, u povodu 800-e obljetnice njegova rođenja. |
| Nimalo slučajan odabir: u vremenu nemira i nesloge, sveopće duhovne degradacije i komunikacijskih uzleta praćenih sve manjim stupnjem istinskog međusobnog razumijevanja, Rumijeva misao o zajedničkim duhovnim temeljima i iskonskoj srodnosti svega stvorenog - tek zaogrnutog plaštem različitosti - izranja na pragu novoga vijeka kao jedna od mogućih premisa za Ijudskiji opstanak. |
|
|
Doba u kojemu je Rumi živio po mnogo čemu nalikuje ovome današnjem. U burnome razdoblju ratova i najezdi, razaranja i seobi, miješanja i doticanja posve različitih i stranih kulturnih svjetova, bilo je zasigurno mnogo lakše plasirati govor isključivosti od onoga koji bi navodio na toleranciju i prihvaćanje. Pa ipak, u takvom je društvenom ozračju ovaj mistik smogao snage izreći neke od najhrabrijih i najotvorenijih misli o |
|
 |
suštinskome jedinstvu svih religija i različitim putovima do istoga cilja, stvorivši na taj način pretpostavke za interkulturalni dijalog na globalnoj razini. U takvom je kontekstu krhkih vrijednosti ovaj zaljubljenik uzmogao pjevati o Ljubavi, kao jedinom sigurnom putu za dosezanje duhovnog blaženstva.
Glavninu njegova opusa predstavljaju mističke ode sakupljene u zbirci Divan Šem-sa Tebrizija, i čuvena Mesnevija, te odiseja s preko 25000 distiha, a koja se u islamskome svijetu opravdano smatra kanonskim djelom mističnoga učenja.
Djelo, fascinantno kako opsegom tako i sadržajem,
|
nastalo je na poticaj Mevlaninog bliskog prijatelja Husamuddina Čelebija, kojemu je simbolički i posvećeno.
To je svojevrsna zbirka poetski ispjevanih priča, alegorija, parabola, basni ali i izrazito lirskih stihova. Zbog iznimnoga duhovnog naboja kojime zrači, katkad su je nazivali Kur'anom na perzijskom jeziku. Tekst ove poučne poeme, sastavljene od šest knjiga, izatkan je nizom međusobno isprepletenih priča, čije se kazivanje u tipično orijentalnoj pripovjedačkoj tradiciji nerijetko prekida da bi se otpočelo s novom pričom, tematski ne nužno povezanom s prethodnom.
No usprkos takvoj narativnoj nedosljednosti, svjesnom odbijanju jasno izgrađene kompozicije i
|
|
 |
svake vrste usustavljivanja uopće, teško da bi se djelu mogla osporiti jedinstvena struktura. Tematska potka koja ih sve smiruje u cjelinu upisana je u gotovo svakom stihu Mesnevije - to je jedna od najljepše ispisanih knjiga o umiranju i samoponištenju svoga jastva, o nadilaženju svih tvarnih prepreka što su se ispriječile između čovjeka i Stvoritelja, o povratku iskon-skome zavičaju, o duhovnome zrenju i strpljivosti nužnoj na putu duhovne metamorfoze i, napokon, jedna od najljepše ispjevanih poema koja govori o ponovnom rođenju pojedinca, o životu opijenom božanskom ljubavlju, o iskustvu vječnosti i dodiru nebeskih divota. |
Svojim promišljanjem života kao beskrajnog i nikad dovršenog procesa dospijevanja do više razine svijesti, svojom filozofijom vječitoga propitivanja i krzmanja uvriježenih nazora, nepristajanjem na konformizam bilo kakvog tipa, neprekidnim nadilaženjem i dekonstrukcijom vlastitoga jastva - kako nebismo ostali tek "duhovni patuljci" - Rumi je upravo u suvremeno doba doživio ponovno buđenje. |
|
 |
Odlična recepcija njegova učenja, posebno među zapadnim čitateljstvom, svje-j doči kako mnogi u Mevlani pronalaze čvrste temelje za moguću paradigmu življenja. Jerl iako pripada srednjem vijeku, on i danas, po mnogočemu, hrabro prednjači ovome vremenu.
Azra Abadžić Navaey |
Režija: Lana Bitenc
Dramaturgija: Filip Mursel Begović
Glumili su:
Ebtehaj Navaey
Senad Nanić
Elza Hasanamidžić i
Filip Mursel Begović |
|
|
