TEMELJI

ISLAMSKA POČETNICA

GLAVNE ISLAMSKE DUŽNOSTI

PET FARZ-NAMAZA

Uzvišeni AUah naredio je klanjanje farz-namaza, a Muhammed alejhis-selam je preporučio i klanjanje sunnet-namaza. I farz-namaz i sunnet-namaz klanjaju se na isti način, a razlika je u onome šta se uči na stajanju i sjedenju. Prvo treba naučiti klanjati farz-namaze.
Spomenuli smo da namazi mogu imati dva, tri ili četiri rekata. Ovdje ćemo ih naučiti takvim redom.

SABAH-NAMAZ        

Sabahski farz-namaz ima dva rekata. Sjedi se poslije drugog rekata. Nijjet se učini ovako:
»Ja odlučih klanjati u ime Allaha sabahski farz-namaz.«
Kad izvršimo početni tekbir, sastavimo ruke, stojimo mirno i učimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i jednu suru.
Kada završimo učenje, izvršimo ruku' i dvije sedžde i ustanemo na drugi rekat.
Na drugom rekatu učimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakon toga izvršimo ruku' i dvije sedžde pa sjednemo na koljena.
Na posljednjem sjedenju učimo Ettehijjatu, salavate i dove te predamo selam. Ovim je završen sabahski farz-namaz.

PODNE-NAMAZ

Podnevski farz-namaz ima četiri rekata. Sjedi se poslije drugog i četvrtog rekata. Nijjet se čini ovako: »Ja odlučih, klanjati u ime Allaha, podnevski farz-namaz.«

Prva tri rekata klanjaju se isto kao akšamski farz, s tim što poslije trećeg rekata ustajemo na četvrti rekat.
I na četvrtom rekatu učimo Bismillu i Fatihu. Poslije toga izvršimo ruku', sedžde i posljednje sjedenje pa predamo selam.
Ovim je izvršen podnevski farz-namaz.

IKINDIJA NAMAZ    
Ikindijski farz-namaz ima četiri rekata. Klanja se isto kao podnevski farz. Nijet se učini ovako: »Ja odlučih klanjati, u ime Allaha, ikindijski farz-namaz".

AKŠAM-NAMAZ   
Akšamski farz-namaz ima tri rekata. Sjedi se poslije drugog rekata i na završetku namaza. Nijjet se učini ovako: »Ja odlučih klanjati u ime Allaha, akšamski farz-namaz.«
Prva dva rekata klanjaju se isto kao sabahski farz-namaz. Na prvom sjedenju proučimo Ettehijjatu i ustanemo na treći rekat.
Na trećem rekatu učimo: Bismillu i Fatihu. Zatim izvršimo ruku' i dvije sedžde pa sjednemo na posljednje sjedenje. Na posljednjem sjedenju učimo: Ettehijjatu, salavate i dove, pa predamo selam.
Ovim je završen akšamski farz-namaz.

JACIJA-NAMAZ
Jacijski farz-namaz ima četiri rekata. Klanja se isto kao podnevski i ikin­dijski farz-namaz. Nijjet se učini ovako: »Ja odlučih klanjati, u ime Allaha, jacijski farz-namaz.«

ZABORAV U NAMAZU (SEHVI SEDŽDA)

Kad čovjek nehotice u namazu učini nešto drukčije nego što zahtijeva propis (izostavi Fatihu, suru ili prvo sjedenje), treba da izvrši dvije sedžde, što zovemo sehvi sedždom. Sehvi sedža se čini na ovaj način: Poslije predaje selama na desnu stranu učine se dvije sedžde, a onda se ponovo prouči Ettehijjatu, salavati i dove, pa se preda selam. Ako grešku učinimo hotimično, namaz treba ponoviti.

ŠTA KVARI NAMAZ

Namaz se pokvari: ako se izgubi abdest (pusti vjetar), ako se u namazu progovori, nasmije, jaukne, glasno zaplače, bez potrebe iskašljava ili učini bilo šta što ne priliči da se učini u namazu.

POUKE O FARZ-NAMAZIMA
Obaveza klanjanja farz-namaza nastaje otkako čovjek postane punoljetan i traje sve do smrti. Roditelji su dužni djecu od sedam godina naučiti da klanjaju, a od deset godina privoljeti ih na klanjanje.
Farz-namaz se može izostaviti samo kad postoji vjerom priznata zapreka ili smetnja. Ako čovjeku prođe farz-namaz, treba ga naklanjati čim prije. Naklanjavanje se viši isto kao i redovno klanjanje, a u nijjetu se kaže koji se namaz naklanjava, na pr: sabahski. podnevski, ikindijski, akšamski ili jacijski farz i ovako se zanijjeti: »Ja odlučih naklanjati, u ime Allaha, sabahski farz-namaz koji mi je prošao.