K R A T K I   P R I K A Z   I S  L A M A

BOGOŠTOVLJE, MORAL, OBITELJSKI
I JAVNI ŽIVOT

PRAVNI ODNOSI

Glavni aspekt šerijata tiče se socijalnog, ekonomskog i političkog učenja i obično se stavlja u kategoriju pravnih odnosa (mu'amelat), mada se ponekad, u tom kontekstu, ne raspravlja politički aspekt šerijata.
Pa ipak, za našu raspravu, socijalni, politički i ekonomski aspekti mogu se povezati u jedno i tvoriti drugu veliku cjelinu šerijata, kako bi se razlikovali od one prve, koja se bavi isključivo raznim oblicima ibadeta (Bogoštovlja).

DRUŠTVO

Islamski projekt društva se zasniva na dvije snažne veze između njegovih članova. S jedne strane to je podčinjenost Bogu a s druge bratstvo među ljudima. Ponekad to ide dotle da se u nekim tradicionalnim društvima jedni drugima obraćaju sa brate ili sestro. Islam pridaje veću ili manju važnost raznim socijalnim grupama, ekonomskim, krvnim, političkim, interesnim i dr. Na neke je snažno udario tako da je npr. doveo u pitanje postojanje plemenske organizacije, generalnom perspektivom islama. Druge su, poput profesionalnih grupacija i duhovnih redova, imale snažnu vjersku osnovicu u samoj islamskoj tradiciji. No, svi su ovi vidovi udruživanja imali sekundarno značenje u poređenju s ummetom (pripadnost zajednici muslimana) i obitelji.
Rasna, nacionalna, jezička i druge slične pripadnosti ljudi imaju daleko manji značaj sa stajališta islama od vjerske pripadnosti. Tako će se ljudi i pred Bogom na sudnjem danu pojaviti kao pojedini ummeti (sljedbenici pojedinog Božjega poslanika). Tako će pred Boga doći Musa (Mojsije) sa svojim sljedbenicima – jevrejima, Isa (Isus) sa svojim sljedbenicima – kršćanima, Muhammed sa svojim sljedbenicima – muslimanima i td.

PORODICA

Što se tiče porodice islam snažno naglašava njenu opstojnost. U ovom kontekstu islam ne podrazumijeva suvremenu atomiziranu obitelj (supružnici i djeca) već uključuje i ostalu rodbinu. Unutar ovog porodičnog okvira islam zahtjeva niz međusobnih dužnosti i obaveza uz međusobnu ljubav, pažnju i vrlo visoku solidarnost. U ovom porodičnom mozaiku se ipak izdvaja odnos prema roditeljima a posebice majci. Tako nas Kur'an poučava: «samo Bogu robovati, roditeljima dobročinstvo činiti, i bližnjima, i siročadi, i siromasima» - XI/83, a Poslanik naglašava: «Džennet (raj) je pod majčinim nogama». Tako je dužnost svakog muslimana i muslimanke da redovito posjećuje svoju rodbinu, da bude s njima u bliskim odnosima te da održavaju rodbinske veze.

Naglašavanje važnosti braka i odvraćanje od celibata u velikoj su mjeri povezana s okupljajućom ulogom koju u islamskom društvu ima porodica. Jedan od razloga toleriranja poligamije, pod određenim uvjetima, jeste i taj da se u vrijeme kada se zbog određenih prirodnih ili društvenih nedaća pojavi višak žena u društvu da se taj višak uključi u porodičnu strukturu. Islam to dopušta ukoliko ne postoje drugi uvjeti da se te žene uključe u porodičnu strukturu i dopušta se muškarcima, koji su čestiti i koji posjeduju materijalne uvjete, poligamija (do četiri žene).
Za razliku od nekih drugih vjera islam dozvoljava razvod braka. Mada su predviđeni mnogi instrumenti da se brak održi, kada dođe u krizu, i da se prenosi kako je Poslanik poručio da je Bogu od svih dozvoljenih stvari najmrži razvod braka, šerijat dopušta, da kada odnosi u braku postanu nepodnošljivi i nepopravljivi, da se on razvede i da razvedeni supružnici mogu stupiti, ako žele, u nove bračne odnose. U tradicionalnim islamskim društvima razvod braka je velika rijetkost.
Da na karaju još naglasimo, što se bračnih odnosa tiče, da žena ima pravo potpuno samostalno raspolagati i upravljati svojom imovinom. Prema šerijatskim propisima suprug može raspolagati ženinom imovinom samo onoliko i onako kako mu ona dopusti. Žene po šerijatu nisu dužne učestvovati u materijalnom zbrinjavanju i uzdržavanju obitelji mada to u dogovoru s mužem mogu činiti onoliko i onaka kako se sporazumiju.

EKONOMIJA

Islamsko ekonomsko učenje uvijek je vezano uz etiku i temelji se, ponajviše, na pravdi; kroz sprečavanje suvišnog gomilanja bogatstva na račun određenih društvenih klasa i grupa ljudi; kroz pravičan odnos razmjera bogatstva u odnosu na rad; kroz sprečavanje zloupotrebe kapitala i prihoda.
 Složeno islamsko ekonomsko učenje zasniva se na nekoliko temeljnih principa. Prvi princip je da sva dobra pripadaju Bogu. No, pošto je čovjek Božji zastupnik na zemlji dano mu je, na osnovu te uloge, pravo privatnog posjedovanja. To čovjeku od Boga poklonjeno pravo je nepovredivo od bilo koje vlasti ili društvene grupe osim u izuzetnim slučajevima i jedino na temelju šerijatskih zakona.
Potom, postoji i princip međuodnosa između nečijeg napora i razmjera bogatstva kao i važnost sudjelovanja u riziku gubljenja bogatstva i njegova povećanja ekonomskim transakcijama. S toga je zelenaška kamata -riba (to je svaka kamata bez preuzimanja rizika za uloženi kapital) strogo zabranjena. «Oni koji jedu kamatu dići će se kao što se digne onaj koga je šejtan (đavo) svojim udarom izludio! Tako, jer oni vele: 'Trgovina je kao i kamata!' A Bog je trgovinu dopustio a kamatu zabranio» - Kur'an, XI/275. S druge strane ulaganje kapitala uz obostrani rizik i podjela dobiti je šerijatom dozvoljena.
Ono što bi ovdje  još trebalo istaći jeste da se rad i svaka ekonomska aktivnost koja ide zatim da se sebi i svojoj obitelji priskrbi ekonomska sigurnost i da se bude korisnim za društvo, uz poštivanje šerijatskih propisa prilikom rada i poslovanja, smatra svojevrsnim Bogoslužjem – Ibadetom, kao i molitva i druge vrste Bogoštovlja.