Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija akademik dr. Aziz ef. Hasanović, u pratnji svoga tajnika mag. Tarika ef. Kohnića sudjelovao je na Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji posvećenoj šejhu sejjidu Jahji Bakuviju Širvaniju, istaknutom azerbajdžanskom sufijskom misliocu. Konferencija je okupila sudionike iz četrdesetak zemalja i međunarodnih organizacija te je bila posvećena njegovu znanstvenom, duhovnom i kulturnom nasljeđu

Prva dva dana programa održana su u Bakuu, a treći dan programa sudionici su otputovali u Ağdam, gdje je konferencija nastavljena.

Poseban dio programa održan je u Ağdamskoj džamiji Juma. Riječ je o povijesnoj džamiji izgrađenoj između 1868. i 1870. godine, koja je tijekom ratnih događanja i razdoblja okupacije Ağdama bila teško oštećena i vandalizirana. Nakon oslobođenja područja započela je njezina obnova, a restauracija je završena u skladu s izvornim arhitektonskim obilježjima. Džamija je svečano otvorena nakon obnove 2024. godine.

U svome izlaganju muftija Hasanović posebno je istaknuo duhovnu i povijesnu povezanost Azerbajdžana i Balkana kroz nasljeđe šejha Jahje Bakuvija. Govoreći o temi konferencije, naglasio je kako Bakuvi predstavlja svojevrsni duhovni most između Azerbajdžana i balkanskog prostora s obzirom na to da je halvetijski tarikat, čiji je utemeljitelj i drugi po redu osnivač (pir-i-sani) šejh Bakuvi, ostavio dubok trag među muslimanima Balkana.

U tom je kontekstu muftija Hasanović govorio o bogatom duhovnom, sakralnom, kulturnom i obrazovnom nasljeđu halvetijske tradicije na Balkanu, koje je vidljivo kroz brojne tekije, hanikahе, zavije, knjižnice i druge ustanove islamske duhovnosti i obrazovanja. Istaknuo je kako upravo to nasljeđe predstavlja jednu od važnih poveznica između muslimana Balkana i Azerbajdžana te da se duhovna baština šejha Jahje Bakuvija može promatrati kao jedan od povijesnih mostova koji povezuju ova dva prostora.

Govoreći u Ağdamu, muftija Hasanović osvrnuo se i na iskustvo svoga rodnog kraja. Istaknuo je da dolazi iz Srebrenice, grada koji je obilježen genocidom počinjenim nad Bošnjacima muslimanima te izrazio duboko suosjećanje sa svim žrtvama ratnih stradanja u Azerbajdžanu, kao i s obiteljima šehida i svim nevinim žrtvama. Posebno je naglasio simboliku činjenice da mu je bilo omogućeno govoriti upravo na mjestu koje svjedoči o teškim ratnim stradanjima i stradanju stanovništva.

Tom je prigodom izrazio zahvalnost šejhul-islamu Kavkaza Allahšukuru Pašazadeu, predsjedniku Uprave muslimana Kavkaza, na pozivu i mogućnosti sudjelovanja na ovom značajnom međunarodnom skupu.

U sklopu programa sudionici su posjetili i Šehidsku aleju u Ağdamu, gdje su proučene dove za duše šehida. Posjetili su također memorijalne i muzejske sadržaje posvećene žrtvama ratnih stradanja, kao i više džamija te mjesta koja svjedoče o stradanju stanovništva i razaranju vjerske i kulturne baštine. U Ağdamskoj Šehidskoj aleji pokopani su pripadnici azerbajdžanskih snaga poginuli u Prvom karabaškom ratu, kao i pojedini stanovnici grada stradali tijekom genocida u Hodžaliju.

Sudjelovanje na skupu bilo je prigoda i za brojne susrete s predstavnicima islamskih zajednica i vjerskih institucija iz različitih zemalja, kao i za razmjenu iskustava o ulozi muslimanskih vjerskih institucija u očuvanju vjerske i kulturne baštine, jačanju međusobne suradnje te njegovanju duhovnih i obrazovnih vrijednosti.

Na konferenciji je sudjelovao i reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Husein ef. Kavazović u pratnji Muhameda Jusića i Rifata Fejzića.

Sudjelovanje Islamske zajednice u Hrvatskoj na ovom međunarodnom skupu još je jednom potvrdilo važnost povezivanja muslimanskih institucija, razmjene iskustava i zajedničkog promišljanja o očuvanju islamske duhovne, znanstvene i kulturne baštine, osobito one koja stoljećima povezuje prostore Azerbajdžana i Balkana.