Prijemom i svečanom večerom čiji je domaćin bio jordanski kralj Abdullah II, u ponedjeljak, 8. prosinca započela je dvodnevna konferencija o međuvjerskom dijalogu na Balkanu u sklopu Akaba procesa, koji ove godine obilježava desetu godišnjicu djelovanja. Ovogodišnja država partnerica je Republika Albanija.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Islamske zajednice – predsjednici mešihata Hrvatske i Slovenije, muftije Hasanović i Porić, te banjalučki muftija Ismail ef. Smajlović, koji je na konferenciji sudjelovao u ime reis-ul-uleme i reis-ul-uleme 1993.–2012., Mustafe ef. Cerića.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija akademik dr. Aziz ef. Hasanović, upozorio je na činjenicu da je potrebno u ovim prilikama graditi narativ na istini o genocidu iz prošlosti te je podsjetio da je rođen u Srebrenici i da je izgubio velik broj članova svoje obitelji u genocidu u Srebrenici. »To je polazna točka svakog razgovora o međusobnoj suradnji i međuvjerskom dijalogu na Balkanu«, zaključio je.

Muftija Nevzet ef. Porić u svom je izlaganju naglasio potrebu za inkluzivnim dijalogom koji će suzbiti govor mržnje, zaštititi vjerske manjine, suzbijati dezinformacije i graditi otpornije zajednice kroz obrazovanje i jačanje kapaciteta vjerskih institucija. Cilj ovakvih okupljanja jest potaknuti trajne mehanizme suradnje, oblikovati zajedničke narative protiv netrpeljivosti i ponuditi praktične preporuke za lokalne zajednice, uz poštovanje načela transparentnosti, odgovornosti i solidarnosti. Različitost ljudskih uvjerenja volja je i htijenje Uzvišenoga Allaha, dž.š. »Razilaženja sama po sebi nisu dobra, ali Bog je htio da ona postoje među ljudima i zato je ljude stvorio«, kazao je.

Reis-ul-ulema 1993.–2012., Mustafa Cerić, također je upozorio na prošlost i moralno iskustvo, kao i na moralni kompas koji imaju i moraju imati vjerske institucije. Zahvalio je kralju Abdullahu II što je dao zemlju za izgradnju crkve Srpskoj pravoslavnoj crkvi, uz napomenu da očekuje da će Srpska pravoslavna crkva, na čelu s patrijarhom koji je također sudjelovao na konferenciji, pomoći da Islamska zajednica u Srbiji riješi problem i izgradi džamiju u Beogradu.

Svrha međuvjerskog dijaloga u okviru Akaba procesa jest jačanje povjerenja, međusobnog razumijevanja i suradnje među religijama na Balkanu i u regiji te promicanje mira i suživota među narodima.

Kraljevina Jordan djeluje kao strateški partner i domaćin međuvjerskog dijaloga s velikim iskustvom suradnje među različitim religijama. Na kraju je upućen poziv na zajedničko djelovanje, oprost, odgovornost, transparentnost i solidarnost među vjerskim zajednicama radi izgradnje uključivog društva.

Također, muftija Hasanović se susreo s princom Gazi bin Muhamedom i kraljem Jordana, Nj. E. Abdullahom II.

Usvojena je i zajednička deklaracija koja glasi:

»Ovaj susret povijesna je prilika za nas da se okupimo s dubokim poštovanjem i bratskom ljubavlju prema našim vjerskim zajednicama i narodima. Povezuje nas zajednička povijest duža od pet tisuća godina. Ta povijest puna je dragocjenih plodova širenja i razmjene religijskih i kulturnih dobara. Ta je povijest bila i bit će ispunjena blagoslovima i dostignućima znanosti, umjetnosti i kulture te je često obogaćivala život svakoga. Ipak, ta ista povijest često je bila i priča o boli i patnjama te o mnogim događajima koji su ostavili trajne rane. Dok slavimo raznolikost naših zajednica i njihove doprinose svijetu, ne smijemo zaboraviti patnje i zločine počinjene u ime religije ili pripadnosti, niti postupke koji su doveli do razaranja i dehumanizacije. Iz tih iskustava proistekli su zakonodavni okviri, ali i duboke moralne odgovornosti. Pogledajmo unatrag prema Svevišnjem i molimo za duhovno obnavljanje, dok tražimo Božju milost i oprost za sve pogreške i zla počinjena u prošlosti — bilo od pojedinaca, zajednica ili država. Neka nam opraštanje bude put naprijed, a istodobno nastojmo prihvatiti istinsko kajanje, izražavanje poštovanja i pomirenje, dopuštajući žrtvama da iznesu svoju bol i zatraže ispriku. U tom duhu prihvaćamo potrebu da se prizna i popravi šteta nanesena tijekom određenih razdoblja prošlosti.

Opraštamo i tražimo oprost.

Uočavajući nove znakove našeg zajedničkog života, svjesni smo činjenice da su potrebe i odgovornosti naše regije često zajedničke. Iskreno se nadamo da će u budućnosti međusobna suradnja i razumijevanje omogućiti da služimo javnom dobru pružanjem odgovarajućih vjerskih, socijalnih i obrazovnih usluga, za dobro svih naših zajednica, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Protivimo se svakoj marginalizaciji, diskriminaciji, govoru mržnje i nasilju. Zagovaramo jednakost pred zakonom i dostojanstvo za sve. Smatramo da religijske institucije i vjerski vođe imaju moralnu odgovornost promicati mir i dijalog, štititi ranjive i raditi na izgradnji otpornijih i pravednijih društava. Pozivamo na odgovornost one koji vode i na transparentnost u upravljanju javnim dobrima. Pozivamo i na solidarnost među svima, onima koji vjeruju i onima koji ne vjeruju, kako bismo zajedno odgovorili na društvene i ekonomske izazove koji pogađaju naše narode.

Neka naš zajednički napor bude usmjeren prema izgradnji istinskog povjerenja, prema suživotu i međusobnom prihvaćanju, kulturnoj i vjerskoj solidarnosti, učinkovitoj svakodnevnoj suradnji i zajedničkom otkrivanju vrijednosti naše vjere.

Tražimo Božji blagoslov za naše narode i vjerske zajednice. Molimo Svevišnjega za dar mira za sve nas.«