U prostorijama Vartova (Store Sal) u središtu Kopenhagena danas je održan komemorativni program i panel-diskusija pod nazivom Srebrenica 1995 – Od sjećanja ka odgovornosti, s izložbom posvećenom sjećanju na genocid u Srebrenici i važnosti učenja iz prošlosti.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija akademik dr. Aziz ef. Hasanović u svojoj službenoj posjeti prisustvuje obilježavanju 30. obljetnice genocida u Srebrenici, a događaj je od iznimne važnosti radi sudjelovanja državne tajnice Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Danske i veleposlanice Bosne i Hercegovine u Danskoj.

Događaj je započeo emitiranjem videosnimke originalnog izvođenja Srebreničkog inferna, nakon čega je program službeno otvorila Amra Agović Ugarak, koja je vodila cijeli događaj.

Uvodna obraćanja održale su Njezina Ekscelencija Anesa Kundurović Miljak, veleposlanica Bosne i Hercegovine u Danskoj, i Lotte Machon, državna tajnica Ministarstva vanjskih poslova Danske. Veleposlanica Kundurović Miljak govorila je o trajnoj obvezi međunarodne zajednice prema žrtvama i preživjelima, kako se genocid ne bi ponovio nikome i nigdje. U tom je kontekstu istaknula podršku Kraljevine Danske u zaštiti države Bosne i Hercegovine i nastojanjima da Bosna i Hercegovina postane članica Europske unije.

Državna tajnica za vanjsku politiku Danske, Lotte Machon, rekla je da će Danska ostati privržena važnosti memorijalizacije i širenja pouka koje bi svi trebali naučiti iz genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.

Bol Srebrenice odzvanja i ovdje, u sadašnjosti. Kao međunarodna zajednica imamo obvezu sačuvati sjećanje na žrtve, sjećati se strašnih zločina kako bismo bili sigurni da smo ovaj put naučili izbjeći da se ovakve stvari nikada više ne ponove. Samo sjećanje nije dovoljno. Na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici mora postojati poziv na djelovanje kojim se promiče pomirenje, zaustavlja poricanje i ušutkivanje genocida, te potvrđuje naša predanost istini i pravdi – pravdi za žrtve. Pravda nije samo odgovornost počinitelja zločina, već i izgradnja društva u kojem je takav zločin apsolutno nezamisliv – rekla je tajnica Machon.

Istaknula je kako Danska s pažnjom prati trenutačno ugrožavanje stabilnosti i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, napade na neovisnost pravosuđa te da će, kao država s mandatom predsjedanja Europskom unijom, biti predana podršci putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU.

U ime Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini govorio je i Muhamed Jusić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta, naglašavajući ulogu vjerskih zajednica u njegovanju kulture sjećanja. Prenio je i pozdrave reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Huseina ef. Kavazovića, koji je poručio kako su građani Bosne i Hercegovine svjesni podrške Danske ne samo u memorijalizaciji, već i u obnovi i izgradnji države, te u naporima da se pridruži Europskoj uniji.

Posebno emotivan trenutak bio je videoprilog Ahmeda ef. Hrustanovića, imama Bijele džamije u Srebrenici i preživjelog svjedoka genocida, koji je kroz osobnu priču poslao snažnu poruku o otpornosti i duhovnoj snazi.

Središnji dio programa činila je panel-diskusija na temu: Od sjećanja ka odgovornosti – kako društva uče iz prošlosti? Na panelu su govorili istaknuti stručnjaci i svjedoci genocida u Srebrenici: Anders Levinsen, bivši šef UNHCR-a u Tuzli i osnivač organizacije Cross Cultures, prof. emeritus Frederik Harhoff, bivši sudac Haškog tribunala i stručnjak za međunarodno pravo, dr. Hikmet Karčić, znanstveni suradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sveučilišta u Sarajevu, koji je i autor izložbe, te Ćamil Duraković, potpredsjednik entiteta Republika Srpska i bivši načelnik Srebrenice, koji je s okupljenima podijelio vlastita sjećanja na genocid u Srebrenici.

Sudionici su istaknuli potrebu za globalnim priznavanjem genocida u Srebrenici, posebno u svjetlu brojnih međunarodnih presuda i Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kao i ulogu obrazovanja, medija i politike u sprječavanju sličnih tragedija u budućnosti. Kako je naglasio dr. Karčić: Genocid u Srebrenici nije samo povijest Bošnjaka, već je to dio europske povijesti – jedan europski narod počinio je genocid nad drugim europskim narodom i to je dio povijesti same Europe.

Program je zaključen sesijom pitanja i odgovora s publikom, a posjetitelji su nakon službenog dijela imali priliku pogledati izložbu Genocid u Srebrenici: Jedanaest pouka za budućnost. Programu su prisustvovali i predstavnici nevladinog sektora, veleposlanici, predstavnici Islamske zajednice Bošnjaka u Danskoj s glavnim imamom Muamerom ef. Kržićem, muftija za Zapadnu Europu Senaid ef. Kobilica, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija akademik dr. Aziz ef. Hasanović i drugi gosti.

Svijet pamti Srebrenicu međunarodni je projekt koji ima za cilj upoznavanje svjetske javnosti s činjenicama o genocidu u Srebrenici. Šira svjetska javnost imat će priliku pratiti internetsku verziju izložbe na stranici www.remember.ba, kao i kampanju projekta na društvenim mrežama. Projekt provodi Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini uz podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica BiH, a u Danskoj su organizaciju današnjeg programa proveli: Islamska zajednica Bošnjaka u Danskoj, Bošnjački kulturni centar Kopenhagen, Veleposlanstvo BiH u Danskoj i BUK – bosanskohercegovačko udruženje Kopenhagen.