U okviru studijskog posjeta Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, nakon posjeta Islamskom centru u Zagrebu, grupa imama Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj, predvođena glavnim imamom Idriz ef. Karamanom, posjetila je Medžlis Islamske zajednice Sisak i Islamski kulturni centar u Sisku.

Budući da je ovo bio njihov prvi posjet Islamskom kulturnom centru u Sisku, gosti su se s posebnim zanimanjem upoznali s njegovim nastankom – od prvih ideja i višegodišnjih nastojanja do izgradnje i otvorenja – ali još više s onim što je uslijedilo nakon otvorenja: sadržajima, programima i različitim oblicima vjerskog, obrazovnog, kulturnog i društvenog djelovanja MIZ-a Sisak.

Susret je bio prilika i za razgovor o iskustvima muslimanskih zajednica koje svoju vjeru i identitet žive unutar suvremenih europskih društava. Premda se okolnosti u Hrvatskoj i Švedskoj u određenoj mjeri razlikuju, pred imamima i zajednicama otvaraju se brojna slična pitanja: kako sačuvati vjeru i identitet novih generacija, kako razvijati snažan osjećaj pripadnosti džematu, kako odgovoriti na procese asimilacije te istodobno biti otvoren, odgovoran i konstruktivan dio društva u kojem muslimani žive.

Glavni imam MIZ-a Sisak Alem ef. Crnkić zahvalio je gostima na posjetu, a posebno glavnom imamu Idriz ef. Karamanu, naglasivši vrijednost ovakvih susreta upravo zbog mogućnosti međusobnog učenja i razmjene iskustava.

„Islamske zajednice koje djeluju u različitim europskim društvenim i kulturnim sredinama imaju mnogo toga podijeliti jedne s drugima. Ne trebamo uvijek iznova tražiti odgovore koje je netko među nama već pronašao u praksi. Razmjena dobrih iskustava, uspješnih programa i novih ideja može nam pomoći da još kvalitetnije čuvamo svoj vjerski identitet, posebno među mladima, ali i da razvijamo otvorene zajednice koje razumiju društvo u kojem djeluju i u njemu odgovorno sudjeluju“, istaknuo je Alem ef. Crnkić.

Glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj Idriz ef. Karaman govorio je o odgovornosti Islamske zajednice za prenošenje vjere novim generacijama, ali i potrebi da se način djelovanja promišlja u stvarnom društvenom kontekstu. Posebno je naglašena važnost otvorenosti prema široj društvenoj zajednici te razvijanja kvalitetnih i inovativnih sadržaja kojima džemat može odgovoriti na potrebe današnjeg čovjeka.

Iskustvo Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj u tom je smislu posebno dragocjeno. Riječ je o razvijenoj bošnjačkoj dijasporskoj zajednici s više od 25 aktivnih džemata diljem Švedske, od juga zemlje do Stockholma i sjevernih područja. Brojni džemati raspolažu vlastitim vakufskim objektima koji, osim prostora za namaz, omogućuju okupljanje, edukaciju i rad s mladima.

Idriz ef. Karaman kao dugogodišnji glavni imam sudjeluje u profiliranju takvog modela djelovanja, koji nastoji povezati očuvanje vjerskog i nacionalnog identiteta Bošnjaka s njihovim odgovornim sudjelovanjem u švedskom društvu. Važan dio tog djelovanja predstavljaju međureligijski dijalog te komunikacija s državnim institucijama i lokalnim vlastima.

Razgovaralo se i o važnosti trajne institucionalne infrastrukture. Jedan od značajnih aktualnih projekata Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj jest izgradnja Islamskog centra i džamije u Norrköpingu, kao dio nastojanja da džemati od privremenih prostora postupno prijeđu u trajne vakufske objekte.

U tom se iskustvu na poseban način susreću priče Siska i švedskih džemata. Islamski kulturni centar Sisak također svjedoči o putu od ideje i potrebe jedne zajednice do trajnog prostora koji danas omogućuje mnogo širi spektar djelovanja.

Zato vrijednost ovakvih posjeta nije samo u upoznavanju novih prostora niti u protokolarnom susretu imama. Njihova je prava vrijednost u susretu iskustava.

Muslimanske zajednice u Europi danas trebaju jedna drugu: trebaju razmjenu ideja, uspješnih modela rada, iskustava s mladima i obiteljima, načina očuvanja identiteta, ali i iskustava otvorenosti prema društvu i suradnje s institucijama i drugim vjerskim zajednicama.

Upravo zato susreti poput ovoga nadilaze jedan posjet. Oni jačaju svijest da različita iskustva naših džemata, od Hrvatske do Švedske i drugih europskih zemalja, mogu postati zajedničko znanje iz kojeg se razvija još kvalitetniji rad Islamske zajednice.

Čuvati identitet bez zatvaranja, biti inkluzivan, njegovati pripadnost i istodobno graditi mostove prema ljudima i društvu – jedna je od važnih zadaća muslimanskih zajednica u europskom kontekstu.

(medzlis-sisak.net)