Utjecaj islama na srednjovjekovnu Europu je iznimno kompleksna priča ali istovremeno i iznimno važna priča a koju bi se čak moglo nazvati najvažnijom epizodom kulturnog prijenosa u svjetskoj intelektualnoj povijesti.
Ponekad zaboravljamo da je islam u srednjem vijeku bio ne samo velika religijska civilizacija čije su preokupacije bile u velikoj mjeri usmjerene na Boga nego i velika trgovačka civilizacija i vrlo uspješna materijalna kultura.
Druga velika dimenzija ovoga je naravno bilo samo osvajanje koje je unutar jednog stoljeća nakon smrti poslanika s.a.w.s. stvorilo ovu jedinstvenu državu bez presedana koja se protezala od Provanse u južnoj Francuskoj i krajnjem zapadu sve do granica Kine na istoku.
I jedna posljedica toga bilo da je velika drevna željezna zavjesa starog svijeta, naime ona koja je odvojila mediteranske kulture na zapadu od istočnih kultura, Indijsku i Perzijsku na istoku, odjednom više nije postojala.
Ova velika kulturna podjela postojala je barem tisuću godina. Aleksandar Veliki je učinio najviše da ga pokuša prevladati, ali naravno, kao što znamo njegovo ga carstvo nije dugo nadživjelo.
Pa je ova velika nova politička činjenica koja je potpuno poništila sve stare izvjesnosti i sve stare intelektualne i naravno ekonomske obrasce bila je temelj za ove velike trgovačke civilizacije utemeljene na Bliskom istoku koja je od pamtivijeka bila zahvaljujući svom geografskom položaju velika trgovačka veza. Tako da su dva čimbenika, prije svega, legitimnost trgovačke pobožnosti i islamskog etosa te zatim široke geografske činjenice o središnjem položaju islama u svijetu i ova dominacija islamskih kultura nad svjetskom ekonomijom nastavila se do. 17. st.
Očigledni razlozi njegovog konačnog razotkrivanja bila su europska otkrića ruta oko Rta dobre nade i rta Horn i stvaranje prije svega portugalskih pomorskih carstava koja su dovela do kraja učinkovitu dominaciju zemalja poput Egipta koji su ranije se bavio trgovinom između Europe i Indije, kao i drugim civilizacijskim čimbenicima,
Ali za ovo razdoblje od najmanje tisuću godina postojao je islam koji je sjedio na velikim svjetskim trgovačkim putovima, onim putevima koji su ekonomskim povjesničarima ponekad poznati kao zlatna mreža iliti Golden Web.
I ova zlatna mreža raširena preko Bliskog istoka je dozvoljavala da uistinu ogromni karavanski vlakovi, uključujući možda 50 ili 60 000 ljudi i isto toliko životinja, redovito stižu iz velikih gradova Kine u gradove srednje Azije poput gradova kao što su Samarkand i Bukhara do glavnog grada Abasidskog kalifata, Bagdada.
U to vrijeme koje je u ranijem abasidskom razdoblju imalo stanovništvo možda od čak 2 milijuna. Iz Bagdada ista roba bi se prevozila na razna druga odredišta a jedno od posebnih ruta je povezivalo Baghdad sa Konstantinopolom glavnog grada Bizantskog carstva i dalje u Istočnu Europu. Južno od Bagdada postojao je također važan trgovački put do Jemena. Jemen je bio veliki izvor začina i određenih parfema, a južno od Bagdada nalazile su se i velike trgovačke luke mjesta zvanog Ubulla koje više ne postoji, a nešto kasnije je ovo mjesto zasjenilo rastući značaj grada Basre danas drugog grada Iraka. Ubulla je nekoliko milja zapadno od sadašnjeg centra grada Basre. Naravno da iz tog vremena imamo veliki pojam pomorski legende o Sinbadu pomorcu koje odražavaju ogromnu kulturnu važnost ove trgovine i ova dva grada.
Preko Ubula i Basre velike pomorske rute povezivale su islamsko carstvo s Indijom posebno grad Surat u Gujaratu u zapadnoj Indiji i dalje od Indije, odnosno do Sumatre i Jave.
Još jedan važan grad bio je mjesto zvano Qulzum koje više ne postoji. Tradicionalni muslimanski naziv za Crveno more bio je Bahrul Qulzum kojeg sad zovu Bahrlu Alm , a Qulzum je bio vrlo blizu današnjem gradu Suezu na vrhu Crvenog mora. I muslimani su bili posebno svjesni važnosti tog mjesta te su postojali ozbiljni planovi za kopanje onoga što je kasnije trebalo pretvoriti u stvarnost kao Sueski kanal. Slijedeći upute drugog halife Omera, kanal je zapravo prokopan, ali ne sjeverno od Qulzuma, već na zapadu povezujući grad Fusttat južnije od današnjeg Kaira s gradom Qulzum preko pustinje. Kanala jos uvijek postoji, što se može vidjeti kroz drevne inženjerske radove i građevine oko njega i to je naravno djelovalo kao ogroman poticaj svjetskoj trgovini i učvrstilo važnost Bliskog istoka u tom obrascu.